Page 35 - STAV broj 212
P. 35

Bivši kolumnist “Oslobođenja”:



          U sto vira za sto lira



            eć je u Stavu pisano o nekadašnjem dugogodišnjem kolumnisti
          VOslobođenja Josipu Vričku i o zanimljivoj transformaciji kroz koju
          je prošao čim su se za njim zatvorila vrata Oslobođenja, a otvorila
          ona Dnevnika.ba (“Vrckasti Vričko okrenuo ćurak”, Stav, br. 145).
          Vričko, koji je u Oslobođenju tretirao uglavnom bošnjačke teme s, ko
          biva, građanskih pozicija, nastavio je s takvim tretmanom, samo sada   vlast u Sarajevu), ukidanje granice na Drini i etnički čisto Podrinje (opet
          iz “prohrvatskog kuta”, i to onog ekstremnije vrste. U suštini, ništa se   nije tačno, Bosna i Hercegovina ima svoje granice, a što se tiče unu-
          nije promijenilo, osim što Vričko sada može slobodnije pisati izbjega-  trašnjosti, Goražde je, koliko znamo, još na Drini), stvaranje koridora
          vajući napornu mimikriju “građanina” te kojekakve akrobacije kojima se   uz Savu (ne postoji nikakav koridor, Brčko Distrikt nije Republika Srp-
          inače služe pojedini u Oslobođenju da prikriju svoje istinske simpatije.   ska, a uostalom, za izdaju Posavine odgovorne su strukture kojima je
          Pogledajmo kako sada s lepršavom lahkoćom i duhovom slobodom u   Lučić pripadao i još pripada). Ustvari, Lučić tvrdi, a Vričko preporuču-
          članku naslova “Stvor” po kojemu će se (još) svašta zvati tvrdi kako bi   je, da su HV i HVO spriječili srpske strateške ciljeve, poput izlaska na
          se Emir Hadžihafizbegović, zbog svoje ratne monodrame Godine pre-  Neretvu i more, mada je, naravno, istina da je jedini razlog zašto RS-a
          vare, možda “prometnuo” i u bošnjačkog Karadžića samo da je imao   nema na Neretvi i zašto nije došlo do rukovanja predstavnika srpske i
          svog Mladića. Vričko se tu ne zaustavlja pa drvi o uzaludnosti bilo kakve   hrvatske države na nekom mostu koji spaja dvije obale Neretve (dok bi
          probosanske politike i s perverznom fascinacijom i gotovo erotskom   Bošnjaci završili u Neretvi) postojana i junačka borba 4. korpusa Armi-
          ekstatičnošću navodi primjere snage i potencije Dodika i njegove ve-  je Republike Bosne i Hercegovine. Vričko se navedenim preporukama
          likosrpske politike. Ova dječačka oduševljenost navodnom snagom   pa zatim kasnijim poređenjem Komšića i Dodika i uopće korištenjem
          velikosrpstva, vrlo česta u krugovima kojima izgleda pripada i Vričko,   gotovo tipičnih velikohrvatskih političkih i ideoloških stereotipa pozici-
          može se iščitati i u tome kako Vričko konstatira da, uprkos svim zločini-  onira kao jedan od ostrašćenijih velikohrvatskih medijskih jastrebova.
          ma, Republika Srpska ipak živi (valjda za razliku od Herceg-Bosne) te   To je vjerovatno oduvijek i bio, pa je stoga zanimljiviji od svega njegov
          nam preporučuje da čitamo notornog hercegbosanskog obavještajca   dugogodišnji staž u Oslobođenju. To mnogo više govori o uredništvu
          Ivu Lučića. U te Lučićeve mudrosti svrstavaju se budalaštine da su Srbi   i uopće o ideološkoj platformi tih novina nego o samom Vričku ili sil-
          ostvarili pet od šest strateških ciljeva, kao što je podjela Sarajeva (što   nim vričcima koji još sjede u Oslobođenju i odatle prijetvornom mimi-
          nije tačno, Sarajevo je cjelovito i ne postoje “srpska i muslimanska”   krijom razvlače pamet.


            Kantonalni skorojevići – kakvi


            proleteri, kakvi bakrači




               akon što je vršilac dužnosti direktora                          trebali čistiti kriminalci, i to sitni, kao dio
            NGRAS-a Avdo Vatrić najavio da će                                  svoje kazne, tj. u okviru resocijalizacije i
            u subotu biti organizirano čišćenje vozi-                          reintegracije u društvo. Oni misle i da bi
            la javnog gradskog saobraćaja, Elmedin                             to trebala postati praksa, da takva vrsta
            Dino Konaković, predsjedavajući Skup-                              “društveno korisnog rada” zakonski po-
            štine Kantona Sarajevo, odlučio se za još                          stane dio kaznene politike. U svemu tome,
            jedan populistički potez, što mu inače po-                         pogotovo je simptomatično kako se Da-
            staje gotovo pa zaštitni znak, te je pozvao                        mir Nikšić, taj konceptualni ljevičar, čim
            skupštinske zastupnike da se pridruže                              je zasjeo na budžetske jasle, jako brzo
            akciji čišćenja i daju tome svoj doprinos.                         ohladio od bilo kakve ideje uravnilovke
            No, za takvu vrstu reklame izgleda da nisu                         ili bilo kakve direktne akcije ako ona po-
            bili spremni neki od zastupnika koji, očito,                       drazumijeva istinski fizički rad. Izgleda da
            nakon naporne sedmice, jako cijene svoj                            je lakše lagano šetati gradom i pričati u
            teško i krvavo zasluženi vikend. Takvi su                          kameru, ili izvoditi skečeve za skupštin-
            upravo Konakovićevi koalicioni partneri,                           skim klupama, nego vlastitim primjerom
            novopečeni političari Damir Nikšić i Ja-                           pokazivati svoje proleterske i radničke
            sna Duraković, koji ne žele remetiti svoj                          ideale i, kako Nikšić tvrdi, porijeklo. Za-
            komfor takvim marginalijama te, čini se,                           nimljivo je koliko je malo i vremena i vla-
            smatraju kako je ispod časti da se zako-                           sti potrebno da se dojučerašnji narodni
            nodavne kantonalne veličine poput njih                             tribuni i ljevičari pretvore u kantonalne
            bave manualnim radom. Štaviše, i Nikšić                            marije antoanete. Šta bi tek bilo da im
            i Duraković mišljenja su da bi tramvaje                            se dadne više vlasti?

                                                                                               Sastavio: M. D.

                                                                                                   STAV 28/3/2019  35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40