Page 75 - STAV broj 212

radova. U svojstvu izaslanika reisul-ule-
me IZ u BiH dr. Huseina ef. Kavazovića
skup je otvorio direktor Uprave za vjer-
ska pitanja Rijaseta IZ u BiH Ismail ef.
Smajlović, naglasivši da je opredjeljenje
institucija Islamske zajednice ustraja-
vanje na uvezivanju i učvršćivanju mi-
sije muslimana kroz njene strukture i u
društvu uopće. “Raduje me što sam dio
skupa koji promovira vrijednosti, koji će
ustrajati na afirmaciji vrlina koje čovjek
donosi sa sobom na ovaj svijet. Vjeruje-
mo da se svaka osoba rađa u islamu, ali
tokom života treba ovjeriti tu kvalitetu. Ferid Dautović i Ismail Smajlović
Terbijet koji se provodi kroz derviške re-
dove jeste kvaliteta koja će dati doprinos “U zajednici muslimana u BiH bilo je uvijek uleme koja je
promociji vrlina i vrijednosti koje čovjek predvodila oficijelnu IZ i pripadala nekom sufijskom tarikatu.
nosi u sebi i može ih ispoljiti oko sebe i Najčešće je to bila prednost i privilegija. Mnogi od njih imali
staviti pod kontrolu mahane i slabosti u
koje čovjek ponekad zapadne”, istakao je su značajnu ulogu u formiranju mišljenja i pogleda na život i
Smajlović. Emocije ljubavi, kazao je, treba načina života muslimana. Ta simbioza umnogome je pomogla
širiti, a emocije koje prerastaju u mržnju stabilnosti zajednice muslimana”, u svom izlaganju pod nazivom
treba kontrolirati i suzbijati.
Šejh Halil Hulusi Brzina je kao doma- “Manifestacija zikra u islamskoj tradiciji Bošnjaka” ustvrdio je dr.
ćin s posebnim zadovoljstvom ukazao na Ferid ef. Dautović, direktor Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka
bitnost učešća akademskih radnika i po-
znavalaca islamske tradicije i duhovnosti koje su se pokazale uspješnim kroz bre- su djela na arapskom jeziku proizašla iz
koji su u Stolac došli iz Bosne i Hercego- menita iskušenja minulih vremena. tesavvufa naišla na puno bolju percepciju
vine, Crne Gore i Slovenije, čime je skup “Tradicijske vrijednosti koje proizla- u centrima islamskog znanja od skolas-
imao i regionalni karakter. Naučni simpo- ze iz islamske duhovnosti čuvale su islam tičkih dijela Bošnjaka”, argumentirao je.
ziji u stolačkoj tekiji do sada su polučili u kućama iskrenih muslimana, kako re- Plejadi istaknutih bošnjačkih pisa-
izvanredne rezultate u naučno-istraživač- kosmo, u doba politički programirane ca, kod kojih prevladavaju tesavvufske
kom doprinosu i razvoju naše duhovne i ateizacije društva. I to je bilo moguće teme, počev od Abdullaha Bošnjaka,
kulturne baštine, a do sada je izdano šest samo zato što sufizam nije i ne može biti Derviš-paše Bajezidagića, Sabita Užiča-
zbornika radova, koji umnogome odgo- iskrivljeni i zastranjeni način ispoljava- nina, Nerkezija, šejha Fevzije Mostarca...,
varaju na pitanja koliku ukorijenjenost u nja vjere i vjerskih osjećanja, nego je to šejh Brzina je pridodao one savremene
kulturi življenja bosanskohercegovačkih nepatvorena zbilja samog islama! Stoga bošnjačke pisce koji, kada zalaze u polje
muslimana ima sufijska tradicija. je cilj ovog simpozija ujedno i poticanje islama, svoju inspiraciju traže upravo u
“Sufizam je u genima bosanskoher- na razmišljanje o svrhovitosti čuvanja naslijeđu tesavvufa, koji je time potvr-
cegovačkih muslimana zametnuo klicu pretpostavki tradicije u okvirima vjere i đen kao nezaobilazan u ukupnoj književ-
islamske duhovnosti, koja s Božijom po- kulture bosanskih muslimana”, rekao je noj tradiciji Bošnjaka. “Ali i svjetskoj!”,
moći kroz stoljeća ostavlja neizbrisiv trag šejh Brzina. U izlaganju je iznio elemen- objašnjava šejh Brzina jer je malo poznato
u tradiciji i duhovnom naslijeđu sljedbe- te sufijske tradicije, iznimno bitne za bu- da je u svoju antologiju sufijske poezije
nika islama u Bosni i Hercegovini”, pod- dućnost muslimana na ovim prostorima, proslavljena Eva de Vitray-Meyerovitch
sjetio je šejh Brzina. a koji su, nažalost, iščezli ili negirani od uvrstila i našeg Safvet-bega Bašagića iz
Aktuelnu opću zaboravnost i sebičnost nimalo prijateljskih tumačenja islama. perioda književnog romantizma i Musu
nastale uslijed izraženog materijalizma i Kao ilustraciju svojih stavova, istakao je Ćazima Ćatića iz perioda književne mo-
konzumerizma kao pokazateljima moral- učešće Bošnjaka u orijentalnoj književ- derne. “Ako pretpostavimo da ni Bašagić
nog sunovrata moguće je liječiti povratkom nosti u osmanskom periodu koje je obi- ni Ćatić nisu bili praktične sufije, mo-
vjeri i njenim tradicijskim vrijednostima lježeno perom sufija. “Zanimljivo je da žemo pretpostaviti da slijede legitimnu
i ukorijenjenu tradiciju bosanskoherce-
Fahira Fejzić-Čengić govačkih muslimana koju je prepoznala
i vrsna francuska doktorica islamskih
nauka”, dodaje šejh Brzina, koji je u
svom izlaganju naveo i opisao pulsira-
juće elemente višestoljetne bošnjačke
kulture i tradicije proizašle iz sufizma:
tarih – epigraf, kaligrafija, tradicija me-
snevihanstva, ljubav prema ehli-bejtu,
Ašura i Kerbela, hikaja, sohbeti / mu-
habeti, silsila i druge.
“U zajednici muslimana u BiH bilo je
uvijek uleme koja je predvodila oficijelnu
IZ i pripadala nekom sufijskom tarikatu.
Najčešće je to bila prednost i privilegija.

STAV 28/3/2019 75