Page 77 - STAV broj 212
P. 77

IN MEMORIAM



          Zija Sulejmanpašić (Sarajevo, 15. novembar
          1931. – Zagreb, 22. mart 2019. godine)

          OTIŠAO JE JEDAN




          OD PONAJBOLJIH



          ISTRAŽIVAČKIH




          NOVINARA





          Kao dugogodišnji grafički urednik, penziju je zaslužio u zagrebačkom Večernjem listu, a u
          Beharu je taj posao radio s velikom ljubavlju od prvog broja, koji je izašao u ljeto 1992, pa sve

          do 2005. godine. Autor je brojnih feljtona koji su izlazili, osim u njegovom matičnom listu, u
          Vjesniku u srijedu, nekim bosanskim listovima, primjerice u Muslimanskom glasu, te Beharu

         Piše: Ibrahim KAJAN

                Zagrebu je u petak, 22. marta   djetinjstvu naučio je i slovenski. Go-  Islamski fundamentalizam kraća je
                2019, u 88. godini, na drugi   vorio je i služio se i engleskim jezikom.   publicistička elaboracija jedne od hit-te-
                svijet preselio Zija Sulejman-  Kao dugogodišnji grafički urednik,   ma koja se rodila pojavom ajatoloha
         U pašić, grafičar, kulturni radnik,   mirovinu je zaslužio u zagrebačkom   Homeinija na političkom horizontu,
          publicist te istaknuti esejist i prevo-  Večernjem listu, a u Beharu je taj posao   dok je 13. SS divizija Handžar – istine
          dilac s njemačkog u “Preporodovom”   radio s velikom ljubavlju od prvog bro-  i laži, obimna knjiga vrlo ozbiljnog i
          časopisu Behar i Behar Journalu. Od   ja, koji je izašao u ljeto 1992, pa sve do   iscrpnog istraživačkog novinarstva (na
          1995. godine je član Glavnog odbora   2005. godine. Autor je brojnih feljtona   preko 430 stranica), jedna od najboljih
          Kulturnog društva Bošnjaka Hrvatske   koji su izlazili, osim u njegovom matič-  knjiga na temu te fašističke formacije
          “Preporod”, a posebno je aktivan u radu   nom listu, u Vjesniku u srijedu, nekim   iz Drugog svjetskog rata. Treća knji-
          časopisa Behar: od 1992. član ured-  bosanskim listovima, primjerice u Mu-  ga, Više nas nisu hapsili, porodična je
          ništva, od 1999. pomoćnik je glavnog   slimanskom glasu, te Beharu. U Beharu je   hronika obitelji Zije Sulejmanpaši-
          urednika, od 2001. zamjenik glavnog   objavio niz feljtoniziranih “političkih   ća, svojevrsna autobiografija kakvih
          urednika i grafički urednik. U svojstvu   putopisa” po bivšem Sovjetskom Sa-  je izuzetno malo napisano u prostoru
          člana uredništva Behara, primio ga je   vezu pretežno o temama iz sovjetskih   balkanskih jezika, ali koja to zapravo
          u sklopu “Preporodovog” izaslanstva   republika muslimanskog stanovništva   nadilazi, jer je, osim toga, svojevrsna
          21. novembra 1997. predsjednik Pred-  (od kojih valja spomenuti barem neke:   rekonstrukcija historije grada Sarajeva,
          sjedništva Bosne i Hercegovine Alija   Čečenski vuk i ruski medvjed, Rađanje   savremenih vremena fenomenalnih za-
          Izetbegović.                      fašizma, 13. SS divizija Handžar i dru-  pamćenja “očima dječaka i tinejdžera”
            Zija je rođen u Sarajevu 15. no-  gi tekstovi).                    Zije Sulejmanšića. Autor ju je pisao u
          vembra 1931. godine. Otac mu je bio   Kao priređivač i saradnik, potpisao   svojoj 78. godini.
          bankar, Nedžad-beg, a majka Adela r.   se na niz knjiga koje tretiraju proble-  Nije naodmet spomenuti i još je-
          Heinrich Bečanka porijeklom. Sa su-  matiku žurnalističke produkcije u iz-  dan vrijedan podatak koji Ziju Sulej-
          prugom Vesnom Zija je ostavio kćer-  danjima Vjesnika.               manpašića vezuje za duboku bosansku
          ku Azru, udatu Vrdoljak. U Sarajevu   Objavio je tri knjige: Islamski fun-  i osmansku historiju: Zija je posljednji
          je završio Srednju tehničku školu, a   damentalizan – što je to (“Kaj”, Zagreb,   muški potomak čuvene aristokratske
          preselivši s porodicom 1950. u Zagreb,   1993), 13. SS divizija Handžar – istine   bosanske porodice Sulejmanpašića, po-
          upisao je studij na Tehničkom fakulte-  i laži (“Preporod”, Zagreb, 2000) i au-  rijeklom iz Vesele Straže kod Bugojna,
          tu. Može se reći da mu je, uz bosanski   tobiografsko djelo Više nas nisu hapsi-  koja je tristo godina sudjelovala u naj-
          jezik, maternji zapravo bio njemački,   li 1931. – 1950. (“Armisprint”, Sara-  višim državnim i vojnim strukturama
          a uz guvernantu Slovenku u ranom   jevo, 2012).                      Osmanskog carstva.             n


                                                                                                   STAV 28/3/2019  77
   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82