Page 72 - STAV broj 212

DRUŠTVO

“Moj cilj je da, dok imam mogućnost najvećoj na svijetu, gdje proizvođači i zapošljavanje, cijeli Cambridge, Harvard,
da dobijem podršku svih tih velikih insti- zdravstvene ustanove iz cijelog svijeta Oxford, MIT se prijavljuju. Imaju ljude iz
tucija, značajnih ljudi, u BiH napravimo prijavljuju sve slučajeve koje su uzro- Japana, Kine, Amerike..., ne prijavljuju se
institut za biomedicinski inženjering i kovali medicinski uređaji. To su mili- samo iz Srbije. To je pravo istraživanje, to
medicinske aparate. U ovom dijelu Evro- oni slučajeva. Još nije napravljena baza je institut i to je nešto što BiH treba. Malo
pe nema takvog instituta. S obzirom na to ljudskih grešaka, gdje je ljekar kriv, to manje da se bavimo politikom, a malo više
da sad imam ove relacije i lahko mi je do- su još uvijek statistički vro mali broje- istraživanjem.”
biti pismo preporuke od Svjetske zdrav- vi. Pošto se sve to zna, znaju i ljekari i No, i pored toga, naši naučnici i in-
stvene organizacije, IFMBE, EAMBES-a, inženjeri, počeli su se sada sve više ko- ženjeri rade, uspijevaju pronaći načina
cilj je osnovati institut, aplicirati na neki ristiti algoritmi mašinskog učenja i vje- da se uključe u utrku sa stručnjacima iz
evropski poziv za finansiranje. To bi bio štačkih neuronskih veza. Kako to radi? razvijenog svijeta. Među tim dostignu-
moj doprinos našoj državi”, kaže Badnje- To je kao neki čovjek koji je naučen na ćima jesu i ona zasnovana na vještačkoj
vić i dodaje da će uskoro imati sastanak s jako puno prethodnih slučajeva koje je inteligenciji.
ljudima iz Evropske komisije koji su glav- imao, naučio je da nešto radi i nema ljud- “Prošle godine smo objavili u ‘Sprin-
ni za projekte kako bi mu ukazali koji je sku grešku. Tako u Americi, kada odete ger Nature’ naučni rad koji je zasnovan na
to najjednostavniji model. Institut bi tre- na kliniku Mayo, imate mogućnost da vještačkoj inteligenciji. Razvili smo ure-
bao biti pri Ministarstvu civilnih poslova vidite primjenu vještačkih neuronskih đaj koji na osnovu rezultata spirometrije
BiH, jer mora državna institucija da stoji veza na jako puno slučajeva i procesa”, (osnovna pretraga za ispitivanje plućne
iza toga. Cilj je da institut bude referentan priča Badnjević i nastavlja: “Vještačka funkcije) određuje dijagnozu. Vještačka
za cijelu regiju. neuronska veza u mogućnosti je da sama inteligencija više nije budućnost nego
procijeni, da poreda pacijente po bitnosti sadašnjost. Samo, jedno je razgovarati o
VJEŠTAČKE NEURONSKE VEZE kojeg prvo treba obići, koriste se poda- tome s ljekarom u Americi, a nešto sa-
Prema njegovim riječima, institutu koji ci iz bolničkih informacionih sistema, svim drugo s nekim našim ljekarom, jer
je referentan za ovaj dio Evrope i koji po- ulaznih podataka, kompliciranosti bo- još pojedini naši ljekari kucaju nalaze na
državaju sve međunarodne institucije svi lesti itd. To je kao da imate ljekara koji pisaćoj mašini, i onda ja njemu kažem
će projekti proći glatko. je uvijek 100 posto skoncentriran i ima da imam računar u koji se ubace podaci
“Kada mi budemo imali taj institut, sto godina iskustva, sjedi i razvrstava te i on izbaci rezultate šta je u pitanju. Sve-
meni treba godinu dana da on postane stvari. Čovjek to može raditi osam sati, jedno, mislim da i kod nas ima u upo-
centar izvrsnosti Svjetske zdravstvene ali nakon toga, sigurno će mu pasti kon- trebi uređaja zasnovanih na vještačkoj
organizacije. S takvim referencama dobit centracija i napravit će grešku, računar inteligenciji, čak i ovaj naš sistem koji
ćemo svaki projekt koji poželimo, još kada neće. U slučajevima gdje je potrebna pre- smo razvili mnoge su klinike testirale i
stavimo u upravu priznate stručnjake, ne- dikacija, klasifikacija, sve se više koristi upotrebljavale”, objašnjava Badnjević.
koliko nobelovaca, ko će odbiti projekt!? U tehnologija. Ljekari su jako skupi bilo Dodaje da “Verlab” ima bazu podataka
principu, na ovaj način BiH razvija sebe, gdje u svijetu i nema potrebe da koristi- o svim uređajima koje je testirao, podat-
pomaže ove okolo, ali jezgro je u BiH, a te čovjeka da sjedi i tumači CT ili rent- ke o njihovoj funkciji od prvog testiranja
sve uz podršku cijelog svijeta. Poprilično je gen, nego imaju algoritmi gdje računar do danas. To je ogromna baza podataka.
to jednostavno i vjerujem da ćemo uspjeti sam to razvrsta i njemu ‘kaže’: Ovo su “Na osnovu tih podataka, korištenjem
za nekoliko godina”, kazao je Badnjević. tri mogućnosti, jedna od tih je sigurno vještačkih neuronskih mreža, mi smo
S obzirom na to da je uključen u rad tačna, pa ti, kao ljekar, donesi konačnu sad u mogućnosti da predviđamo kada
svih međunarodnih organizacija koje pra- odluku i uspostavi dijagnozu.” će se neki uređaj pokvariti”, objašnjava
te razvoj medicinskih uređaja, Badnjević Badnjević, koji je jedan od trojice lju-
nam je ispričao u kojem se smjeru kreće ULAGANJA U NAUKU di u Institutu inženjera elektrotehnike,
taj razvoj. Nažalost, država Bosna i Hercegovina koji broji 500.000 članova, zaduženih za
“Postoji veliki broj grešaka, nikad ili vrlo malo ulaže u nauku, u istraživanje i ra- standardizaciju u regiji Evrope, Afrike
jako rijetko ćete dobiti informaciju od zvoj, ističe Badnjević. “Hajdemo pogledati i Bliskog istoka. Osim toga, aktivno je
ljekara da se desila neka greška s aspek- cijelu BiH, neka mi neko kaže gdje u BiH uključen od početka u kreiranje nove
ta ljudstva ili uređaja, na kraju je uvijek ima neka istraživačka institucija. Ne postoji evropske regulative za medicinske ure-
izvještaj u stilu dani su mu bili odbrojani. nijedna ozbiljna. Pogledajte ‘BioSense’ u đaje koja će zamijeniti dosadašnju di-
Međutim, ima svjetska baza podataka Novom Sadu, njihov godišnji budžet je sto- rektivu EU koja nije bila obavezujuća.
koja je pri američkoj organizaciji FDI, tine miliona eura. Kada objave konkurs za Nova regulativa bit će obavezujuća za sve

Nažalost, država Bosna i Hercegovina vrlo malo ulaže u nauku,
u istraživanje i razvoj, ističe Badnjević i nastavlja: “Hajmo
pogledati cijelu BiH, neka mi neko kaže gdje u BiH ima neka
istraživačka institucija. Ne postoji nijedna ozbiljna. Pogledajte
‘BioSense’ u Novom Sadu, njihov godišnji budžet je stotine
miliona eura. Kada objave konkurs za zapošljavanje, cijeli
Cambridge, Harvard, Oxford, MIT se prijavljuju. Imaju ljude iz
Japana, Kine, Amerike..., ne prijavljuju se samo iz Srbije. To je
pravo istraživanje, to je institut i to je nešto što BiH treba. Malo
manje da se bavimo politikom, a malo više istraživanjem”

72 28/3/2019 STAV