Page 45 - STAV broj 237

DRUŠTVO

U Bjeljevinama kod Rudog povratnici prikazali Već drugu godinu zaredom Udruženje za povratak u Polimlje i

tradicionalni način pečenja pekmeza i bestilja Piše: Bajro PERVA Muftijstvo goraždansko, odnosno Medžlis Islamske zajednice
Rudo, na lokalitetu Bjeljevine organiziraju manifestaciju
PEKMEZIJADA rvi put sam Strgačinu kod Ru- “Pekmezijada”, kojoj je ove godine prisustvovalo oko 200 ljudi

a prostorija je slična turbetu. Prema ka-
možemo bez čizama razgledati kanjon, a
zivanju ljudi, obično se pojavi kad mje-
jedino iznenađenje moglo bi biti u vidu
dog pohodio osamdesetih godi-
na prošlog stoljeća. Ovo selo na
JE NADA DA OVDJE IMA Plijevoj obali Lima bilo je pitomo sto zijarete dobri ljudi. Bilo je slučajeva susreta s medvjedom, stanovnikom neke
od ovdašnjih pećina ili gustih šumaraka.
da su neki satima čekali da vide taj pri-
i veoma živopisno. Tada je kod mjesne
rodni fenom. Čekali bi i čekali, da bi se
Doista, ovaj kanjon posjetioca ostavlja bez
voda pojavila odmah iza njihovog odla-
džamije bila mevludska svečanost kojoj
daha. Koliko još diljem naše Bosne i Her-
cegovine ima ovakvih prirodnih dragulja
ska iz Bjeljevina.
je prisustvovao veliki broj ljudi. U sjeća-
Nije samo povremena voda jedna od
ŽIVOTA, DA IDEMO DALJE nju mi je ostala tadašnja omladina, čijoj zanimljivosti Bjeljevina. Tu je i živopisni za koje gotovo i da ne znamo?!
sam generaciji i sam pripadao. Većina dje-
kanjon Radojne. I ovim kanjonom voda
vojaka bila je u tradicionalnim katovima
“PEKMEZIJADA” U BJELJEVINAMA
(istobojnim dimijama i bluzama) i dimi-
I dok smo obilazili kanjon Radojne na
teče u ciklusima. Kad su kiše i snjegovi,
lokalitetu Bjeljevina, preko puta povreme-
jama i bluzama s različitim materijalima
formira se rijeka. Vođa puta u ovaj kanjon
i bojama. Poslije oficijelnog mevludskog
Desetak domaćina s područja ruđanske
programa, na zelenoj meraji igrala su se bio nam je Enes Cviko, predsjednik Udru- ne vode uveliko se pekao pekmez i bestilj.
ženja za povratak u Polimlje. Rekao nam
bosanska kola. Tada sam upoznao i ima- je da je trenutno korito rijeke suho i da općine u svojim je bakarnim kažnjevima,
ma Ibrahima ef. Omeragića, koji mi je
govorio da ima troje djece i da, kad ku-
puje neku knjigu, kupi je u tri primjer-
ka, kako bi, po njegovom preseljenju na
ahiret, svako od njih imalo utemeljenu
kućnu biblioteku.
Za relativno kratak vremenski interval
mnogo toga se promijenilo u Strgačini i
oko nje. Centralno je naselje izgradnjom
hidroelektrane Višegrad potopljeno, a
novo je podignuto iznad nivoa jezera.
Uslijedila je agresija na BiH kad je boš-
njačko stanovništvo protjerano i izbjeglo.
Džamija je zapaljena i izgorjela. Ostale
su kamene zidine. Kad su se stekli ma-
terijalni i drugi uvjeti, ona je obnovljena
i danas služi svojoj svrsi. Kažimo da su
po popisu stanovništva iz 1991. godine
na području mjesne zajednice Strgačina
živjela 904 stanovnika, od kojih 87,6%
Bošnjaka. U mjesnoj osnovnoj školi zna-
lo je biti i do 300 đaka. Danas na ovom
lokalitetu ima svega dvoje djece koja po-
hađaju školu u Rudom.

POVREMENA VODA I
ŽIVOPISNI KANJON RADOJNE
Dok se sjećanjima punim nostalgije
vraćam Strgačini kakva je prvobitno bila,
hadžija Kurtalić vozi nas prema lokalite-
tu Bjeljevine u kanjonu jedne od lijevih
pritoka Lima. Prvi put saznajem da se
ovim putem može do lokalnih ruđanskih
i mnogih sela u čajničkoj općini. Kasnije
ću sresti školskog kolegu Izeta ef. Ćatovića,
koji će mi to potvrditi jer je upravo ovim
pravcem sa suprugom putovao u rodno
sela koje je pripadalo Čajniču. Danas će
se ovdje dešavati druga po redu “Pekme-
zijada”. Bjeljevine su odavno poznate po
vodi koja se povremeno pojavi. Pojavi se
iz jedne stijene koja je danas natkrivena,

44 19/9/2019 STAV STAV 19/9/2019 45