Page 50 - STAV broj 237

DRUŠTVO

Piše: Edib KADIĆ
edib@stav.ba

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Trebišnjica – najveća ponornica u
Evropi”, i tu bi kod većine otprilike
počeo i završio sav razgovor o ovoj
“rijeci. Možda se mogao naći još po-
neki komentar o tome kako je za tu titu-
lu zaslužno vrlo specifično tlo ovog dije-
la Hercegovine koje propušta svu vodu u
podzemne sisteme, da bi, kada se ovi siste-
mi napune do vrha, ta ista voda izbijala iz
površine. Samo rijetki su znali dodati i to
da su za poniranja i izbijanja Trebišnjice
zaslužna određena godišnja doba, odno-
sno, da bi rijeka u skoro uvijek određenom
vremenu ponirala, a isto tako i izbijala
na površinu. A to da je za vrijeme dugo-
trajnih kiša Trebišnjica izbijala u stotinu
malih izvora, nekih izuzetno jakih i snaž-
nih, da bi čitav ovaj kraj bio preplavljen
vodom pa bi se činilo da se zemlja nikada
više neće osušiti, da je Trebišnjica, iako sa
šampionskom titulom najveće ponornice u
Evropi, u narodu bila veoma omražena jer
je, prema riječima mještana, nekada zna-
Dolapi i mlinovi na Trebišnjici la biti izuzetno nepredvidiva i vragolasta,
zbog čije su ćudi ovdašnji zemljoradnici
morali iznalaziti različita rješenja kako bi
TOČKOVI ljoj prirodi Trebišnjice, o tome se nikada
sve svoje usjeve i sav posao prilagodili div-
ili samo rijetko priča, to se ne da naučiti
ni u osnovnoj niti u srednjoj školi. Nigdje
se ne spominju ni brojna vodena kola, ču-
veni dolapi koji krase nestašnu Trebišnji-
TREBINJSKE cu, a putnike i turiste i danas ostavljaju u
velikom čudu.

IZUM DONESEN S HADŽA
Glasoviti turski putopisac Evlija Čelebi,
prolazeći ovim krajem, zabilježio je kako
HISTORIJE je na Trebišnjici prebrojao stotine vodenih
kola. Trebinjci kažu da je Čelebi uveliko
pretjerao s ovim stotinama, da na Trebiš-
njici nikada nije bilo više od dvadesetak,
možda u neka prijašnja vremena i četrde-
set ovakvih kola, te da je vjerovatno tuda
nailazio u kišnom periodu kada su sva bila
stavljena u pogon. Ali, svi se slažu s činje-
Ne zna se tačno od kada datiraju trebinjski dolapi. Ostala je priča nicom da su vodena kola i danas jedan od
simbola i zaštitnih znakova Trebinja, po
da je Mujaga Hadžihasanović, putujući na hadž, u Misiru zapazio čemu je, između ostalog, cijeli ovaj kraj
naprave koje iz Nila izbacuju vodu na žedne oranice, pretvarajući ostao poznat.
Francuski geograf i etnolog Guillaume
ih u rajske bašče okovane pustinjom. Predaja kaže da je istog Lejean, boraveći u Trebinju 1858. godine,
opisuje plavu Trebišnjicu i za nju kaže: “Ši-
trenutka od letvica napravio maketu, pa se, po njegovom povratku roka, ali bez dubina, širi svoju bistru površi-
s hadža, pod Pridvorcima kod Trebinja ubrzo počelo okretati čuveno nu između obrađenih brežuljaka i bašči koje
oplođuje pomoću kola ili norias, kako bi rekli
Hadžihasanovića kolo u Španiji.” Kolima je bio očaran i poznati
francuski slikar, crtač i graver Alexandre de

50 19/9/2019 STAV STAV 19/9/2019 51