Page 53 - STAV broj 237

DRUŠTVO

Bar, pa je sredinom 19. stoljeća, oduševiv-
ši se, oslikao trebinjsku Gradinu i vodeno
kolo na Blacama, kao i Maltezovo kolo na
suprotnoj strani. Brojni su drugi putopisci
i slikari bili opčinjeni ljepotom trebinjskog
pejzaža, koji je zahvaljujući upravo dolapi-
ma izgledao kao dženetski vrt u sprženom
hercegovačkom kršu.
Ne zna se tačno od kada datiraju tre-
binjski dolapi i kada je započeta gradnja
natapnog sistema na Trebišnjici. Ostala je
priča da je Mujaga Hadžihasanović, pu-
tujući na hadž, u Misiru zapazio naprave
koje iz Nila izbacuju vodu na žedne ora-
nice pretvarajući ih u rajske bašče okova-
ne pustinjom. Predaja kaže da je istog tre-
nutka od letvica napravio maketu dolapa,
pa se, po njegovom povratku s hadža, pod
Pridvorcima kod Trebinja ubrzo počelo
okretati čuveno Hadžihasanovića kolo.
Ovaj posljednji krik tehnologije prihvatili su
i drugi zemljoposjednici, pa su se za svega
nekoliko godina na Trebišnjici nanizale
vješto urađene kopije dolapa sve do u vrh
Korjenića, jer je nizvodno od Trebinjskog
polja rijeka ljeti presušivala.
Savo Pujić, lingvist i profesor jezika, u
svom djelu Vodena kola na Trebišnjici kaže
da, ako se pođe od tog legendarnog začetni-
ka izgradnje starog natapnog sistema, ipak
ostaje otvoreno pitanje vremena u kojem
je to učinjeno. “Hadžihasanovići su dose-
lili u Pridvorce poslije izgona Turaka iz
Herceg-Novog 1687. godine. Po tom bi se djeca žive i pripadaju određenoj maha- neiskorištena, svako uzme samo manji dio imalo šta ubaciti na vodeni točak. “S jed- najveća ponornica u Evropi, a sva su se jezika, tako da bi se i tu mogla napraviti po-
moglo zaključiti da taj sistem nije mogao li, tako smo i mi pripadali i živjeli pored koji će obrađivati. Valjda će nekada doći ne strane voda utječe s jaza, kolo je diže ova polja uz Trebišnjicu, od jeseni do pro- veznica. U Hercegovini možda i ponajviše
biti izgrađen sve do završetka burnih tur- vodenih kola. Ja sam rođen na Maltezo- vrijeme kada će se sva ova zemlja, koja je na određenu visinu i onda voda s druge ljeća, pretvarala u jezero, u blato. Zbog te mlinova imate na Buni, međutim, samo u
sko-mletačkih ratova krajem druge decenije vom kolu. Sjećam se da je u Hercegovini izuzetno plodna, a ima i vodu, iskorištavati strane ističe i ide kanalima dalje u polja. karakteristike naših krečnjačkih, odnosno Trebinju nalazite ovaj tip mlinova, jamara,
18. vijeka, jer su tek doseljeni Muslimani često bila oskudica vode. Međutim, kada u svojim punim kapacitetima. Neki kažu Ovi stapovi i jazovi pravili su se zbog veće karbonatnih stijena, sve padavine prolaze koje potječu iz osmanskog perioda. Vejsil
u to vrijeme bili primorani da privreme- pada kiša, imate stotine tih malih potoka da je za to kriva izgradnja hidroelektrane akumulacije vode. Trebišnjica je mnogo kroz pukotine u ovim stijenama i rijeka za- Čurčić, arheolog i dugogodišnji kustos Ze-
no napuštaju trebinjski kraj. Ali zna se da i rijeka, kao da čitav kraj odjednom oživi na Trebišnjici. Vidite, kada je riječ o hi- glavobolja zadavala ovdašnjim zemljorad- vršava pod zemljom. Od jeseni Trebišnjica maljskog muzeja u Sarajevu, svojedobno je
su Hadžihasanovići doselili na svoj raniji vodom. Na svim poljima oko Trebišnjice, droelektrani, nema sumnje da je ona do- nicima tokom proteklih stoljeća, i to je u više ne bi bila u stanju da skuplja vodu, obilazio jamare, pa je ustvrdio da je jedna
posjed, pa je to moglo biti prije tih rato- zbog temperatura koje ljeti dosežu i iznad sta stvari promijenila, i to u cijelom toku narodu ostalo poznato. Zamislite da samo odnosno, svi podzemni kapaciteti bili bi za 24 sata mogla samljeti deset vreća žita.”
va”, navodi Pujić. 40 stepeni Celzijevih, ništa se ne bi moglo rijeke. Međutim, imate i drugu stranu pri- četiri mjeseca tokom godina imate zemljište, ispunjeni i tada je nastupalo izlijevanje ri- Odavić kaže i kako je hidroelektrana na
iskorištavati od zemlje, sve bi propadalo, če. Kada je prije nekoliko godina bio pro- a ostalih mjeseci blato. Zbog toga se u ovim jeke. Na mjestima gdje je ona snažno izbi- Trebišnjici dosta stvari pokvarila, ali i kako
SVI SU IMALI SVOJE DOLAPE da nije bilo ovih kola za navodnjavanje. blem s akumulacijom Jablaničkog jezera, krajevima najčešće sadio kukuruz, tzv. sto- jala iz zemlje građene su vodenice, mlinovi, Trebinje, da ona nije izgrađena, zasigurno
Izo Rokolj, Trebinjac koji od proljeća Neka od njih i danas rade, u funkciji su, nije bilo dotoka vode, pa su odjednom danac. To je vrsta kukuruza koji za stotinu tzv. jamare. Dakle, voda u tim vodenica- ne bi izgledalo ovako kako danas izgleda.
do jeseni živi u Trebinju, a ostatak godi- ali se slabo koriste. Zemljoradnici danas isplivale brojne stvari koje su potopljene dana prođe sve svoje faze razvoja i nakon ma ne bi okretala mlinski točak protičući “Izgrađena je od 1964. do 1968. godine.
ne provodi u Holandiji, prisjeća se dolapa koriste električne pumpe, a vodena kola jezerom. Ljudi su imali priliku vidjeti šta toga bude spreman za branje. Međutim, bilo kroz vodenicu, niti da je sa strane vode- U neko doba prisiljen si da napraviš neke
i kako su se sva djeca emotivno vezala za ostala su samo kao turistička atrakcija”, je sve jezero potopilo. Tu je bilo od nišana, je zabilježenih slučajeva da bi upravo dan nice postavljeno kolo koje pokreće voda, a iznimke. Ali, kada se sve sračuna, kada je
vodena kola pored kojih su živjeli. “Sva- pojašnjava Rokolj. nadgrobnih spomenika, munara, stećaka, prije branja kukuruza voda znala za samo koje je povezano s unutrašnjim mlinskim riječ o Trebišnjici, plaćena je mala cijena.”
ko kolo imalo je svoje ime. Mi, djeca, ima- Kaže kako se od sve te nekadašnje zem- do drugih starina. Neke od njih sigurno nekoliko sati potopiti sve ono što su ljudi kolom, već je mlinsko kolo voda pokretala Kustosica Stanka Jokanović naglašava
li smo svoja kola pored kojih smo živjeli ljoradnje u Trebinju danas ipak nešto malo bi bile i zaštićene da nisu bile potopljene. mjesecima uzgajali. Potom bi zemljoradni- izbijajući iz zemlje. Mi smo dugo mislili da se kroćenjem Trebišnjice, kada su njeni
i njima smo pripadali. Kao u Sarajevu što sačuvalo. “Mada, većina zemljišta ostaje Onda se jedan sjajan novinar, koji se bavi ci odveslali na svoja ‘polja’ i iz čamaca brali da je ova vodenica autentična i povezana izvori svedeni u vještačko jezero, izgubi-
ekološkim temama, pojavio i kazao geni- kukuruze”, priča u šali Jokanović. samo s našim trebinjskim krajem, upravo la tradicija. “Da, napravljena je hidrocen-
jalnu stvar: ‘Jeste, mogli smo mi to sve sa- zbog prirode Trebišnjice, smatrali smo da trala, čitavo ovo područje dobilo je struju,
čuvati, u to nema sumnje, ali morate isto MLINOVI POTONULI U JEZERO jedino u svijetu ovdje postoji ovakav tip ali smo izgubili tradiciju. Dakle, ukroći-
Na mjestima gdje je Trebišnjica snažno izbijala iz zemlje tako znati da biste u tom slučaju još uvijek Objašnjava i kako ljudi često zamijene vodenica. Međutim, ruski turisti koji su vanjem Trebišnjice zamrle su sve vode-
građene su vodenice, mlinovi, tzv. jamare. Dakle, voda u kući koristili svijeće.’ Eto, tako je otpri- dolape s vodenicama. “A vrlo je zapravo posjetili Muzej rekli su nam da i oni ima- nice i dolapi. Mada, dolapi mogu i danas
like i s Trebišnjicom.”
biti u funkciji, a što nisu, krive su i nove
ju sličan princip vodenica izgrađenih na
jednostavno, vodenice služe za mljevenje
u tim vodenicama ne bi okretala mlinski točak protičući Stanka Jokanović, arheolog i kustosica brašna, a vodena kola, ili dolapi, služe za nekim ponornicama u Rusiji”, tvrdi Stan- tehnologije navodnjavanja zbog kojih su
kroz vodenicu, niti da je sa strane vodenice postavljeno Muzeja Hercegovina Trebinje, kaže da su navodnjavanje. U Trebinju imate vode- ka Jokanović. dolapi zastarjeli i danas postoje samo kao
Đoko Odavić, arheolog i nekadašnji di-
kolo koje pokreće voda, a koje je povezano s unutrašnjim sve brane koje se mogu vidjeti na Trebišnji- nice koje su karakteristične za trebinjski rektor Muzeja Hercegovine Trebinje, kaže turistička atrakcija. Ali, vi sada nemate
Trebišnjicu koja izbija iz zemlje i pokre-
ci, svi ti stapovi i jazovi, zapravo vještački
kraj zbog toga što su se gradile tačno na
mlinskim kolom, već je mlinsko kolo voda pokretala napravljeni upravo zbog dolapa, kako bi se mjestima na kojima je Trebišnjica izvirala da mlinovi vjerovatno datiraju iz rimskog će kola, tako da su jamare za nas potpuno
izbijajući iz zemlje usporio tok Trebišnjice, odnosno da bi se iz zemlje. Poznato je da je ova rijeka bila perioda. “I samo ime mlin dolazi iz latinskog izgubljene i zauvijek nestale.” n
52 19/9/2019 STAV STAV 19/9/2019 53