Page 31 - STAV broj 366

izglede da će Rusija prestati vraćati svoj
dug. Također, navodi se, sankcije će osjet-
no smanjiti i ruski BDP, čime se revidi-
ra ranije očekivanje agencija o njegovom
skromnom rastu od 1.6 posto. Te progno-
ze potvrđuje i J. P. Morgan.
Centralna banka Rusije 2. marta obja-
vila je da manjak likvidnosti bankarskog
sektora iznosi 68 milijardi dolara, tj. 6.9
biliona rubalja, dok je dan prije iznosio
milijardu rubalja manje. Pokrenut je pro-
gram repoaukcija kojim Centralna ban-
ka Rusije pokušava sačuvati likvidnost
bankarskog sektora, ali trenutno bez ve-
ćeg odjeka. Politički su rizici za otkup
preveliki.
Ruske banke i kompanije duguju go-
tovo 400 milijardi dolara u inostranstvu,
no sve i da žele, ne mogu vraćati te du-
gove zbog zabrane Centralne banke Ru-
sije. Prisiljene su ne vraćati dugove, što
tehnički predstavlja bankrot, ali i ugro-
zu kreditora, što je nuspojava onima koji
uvode sankcije. Nove sankcije će ograni-
čiti mogućnost ruskih tvrtki da kupuju
ili prodaju robu i usluge izvan Rusije,
prema navodima Philipa Torbøla, osni-
vačkog partnera briselskog ureda advo-
katske tvrtke “K&L Gates”.
Sudeći po svemu, finansijski udarac
Rusiji će biti snažan. Čak ako se i ostva-
re svi vojni ciljevi u Ukrajini, cijena rata
bit će ogromna i teško izdrživa. Već je na-
stupila kriza likvidnosti u finansijskom
sektoru, nakon čega će Centralna ban-
ka morati pokrenuti štampariju rubalja
da bi održala likvidnost. To će nastaviti
obezvređivati rublju, a Centralna banka
Rusije ne može efikasno održavati tečaj
jer joj je veliki dio deviznih rezervi (euri
i dolari) zamrznut.
suverenu politiku. Centralna banka Rusi- Dakle, Rusija još uvijek vraća glavni dug, Inflacija se već 25. februara, drugog
je je zabranila plaćanje kupona vlasnici- odnosno isplaćuje dospjeli po maturiranju dana agresije, popela na 9.05 posto godiš-
ma obveznica, dakle obvezničkih kamata obveznica, ali ne plaća kuponske isplate. nje, dakle prije uvođenja sankcija. Rusija
kao procenta nominalne vrijednosti. Šta Kreditne rejting-agencije “Fitch” i ima i 2.300 tona zlatnih rezervi. Peta je
će biti s dospjelim obveznicama i njiho- “Moody’s” su drastično smanjile kredit- država na svijetu po zlatnim rezervama,
vom isplatom u punom iznosu? Plaćanje ni rejting Rusije, što je ekonomski neo- iza SAD (8.133 tone), Njemačke (3.359
kupona zamrznuto je da bi se zaustavio pravdano, ali je dio politički dirigiranih tona), Italije (2.452 tone) i Francuske
odljev dolara, čime se dodatno ruši tečaj sankcija. “Fitch” je spustio rejting s BBB+ (2.436 tona). Centralna banka objavila
rublje. Kuponske isplate strani vlasnici na B- za šest pozicija, na nivo “smeća”. je da će nastaviti kupovati zlato na do-
dobijaju u rubljama, pa kupuju dolare ili Također, “Moody’s” je kreditni rejting maćem tržištu. Zlato bi moglo odgodi-
eure i time smanjuju najvažnije devizne Rusije spustio s Baa3 na B3, također za ti finansijski slom, a rast cijene zlata na
rezerve, a povećavaju količinu rubalja, šest pozicija, u isti status. Te agencije u međunarodnim tržištima će se smanjiti
čime se stvara dodatni pritisak na pad svojim izvještajima navode da su sank- ili stabilizirati za određeni period. Bez
vrijednosti rublja i posljedičnu inflaci- cije EU i SAD kojima se zabranjuju sve obzira na alternativne kanale plaćanja i
ju. Ovim potezom posljednjeg utočišta transakcije s Centralnom bankom Rusije nužne inonabavke, kada sankcije ostvare
pokušava se zaustaviti daljnji pad rublje. imale veći utjecaj od prijašnjih i potvrđuje svoj puni efekt, pitanje je hoće li i zlato

No, sankcije imaju i kontraefekt. Na berzama (dakle, i uz uračunat spekulantski efekt) cijena barela
nafte u SAD narasla je na 126 dolara, što je sedmični porast od preko 20 posto, odnosno na najvišu
razinu u posljednjih deset godina. Zasada se radi o efektu očekivanih smanjenja isporuka iz
Rusije, koja je drugi svjetski proizvođač nafte. To je još uvijek bitno manje od naftnog šoka iz krize
2008/2009, kada je u jednom trenutku ona iznosila tadašnjih (dakle vrednijih) 147 dolara za barel.

STAV 11/3/2022 31