Page 42 - STAV broj 366

DRUŠTVO

Piše: Jakub SALKIĆ
od sedam hektara zemljišta. Tu su, tako- je o sjemenima koja se već dugo godina,
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ
đer, smještene i tri laboratorije koje ko- decenijama, uzgajaju na našem teritoriju.
risti Poljoprivredno-prehrambeni fakul- “Pokušali smo dobiti pasoške podatke
ada je Njemačka u Drugom svjet- tet Sarajevo. u smislu ko je prvi proizvodio, da li po-
skom ratu okupirala Poljsku, Pokazujući nam laboratoriju, Grahić znaje odakle je došlo sjeme, kako su ga
prvo što je opljačkala bila je ban- objašnjava da Centar za biljne i genetske regenerisali, je li potencijalno došlo do
K ka biljnih gena, ne zato što su Ni- resurse prikuplja sjemena autohtonih križanja, šta se općenito dešavalo, kako
jemci fanatici nego zato što je to ogroman kultura te ih analizira u laboratoriji, što se proizvodi, ko proizvodi, kako se ko-
resurs, kaže nam doc. dr. Jasmin Grahić, podrazumijeva analizu kulture, analizu risti itd. Prikupljanje sjemena trajalo je
voditelj banke biljnih gena koja djeluje tkiva, prisustva virusa itd. desetak godina i u tom je periodu sku-
u okviru Poljoprivredno-prehrambenog Banka gena pokrenuta je u okviru pljeno više od hiljadu primki (uzoraka)
fakulteta u Sarajevu pod nazivom Centar “Seednet” projekta prije petnaestak go- koji su pohranjeni u banku. Nakon ispi-
za biljne i genetske resurse. dina, gdje se nastojalo prikupiti sjeme tivanja i analiza, praćenja protokola us-
Centar je smješten u zgradi u Butmi- svega – od ratarskih, krmnih, povrtlar- postavljenih na globalnom nivou, usta-
ru, oko koje se prostire ogledni poligon skih kultura, pa i voćarskih kultura. Riječ novljeno je da ih 550 možemo pohraniti

42 11/3/2022 STAV