Page 44 - STAV broj 366

DRUŠTVO

prikupljalo, obavljeno je na stotine kolek-
Doc. dr. Jasmin Grahić cijskih misija. Gdje god je neko prijavio
da posjeduje neki kultivar, slali su ljude
da to provjere i prikupe. Na svim ovim
kulturama urađena je makar jedna rege-
neracija kako bi sjeme očuvalo klijavost.
Svake druge, treće ili četvrte godine sje-
me se zasadi, u zavisnosti od sjemena i od
toga koliko ono može održati klijavost.
Jasmin i nekolicina entuzijasta s Po-
ljoprivredno-prehrambenog fakulteta
uglavnom rade sve, od sijanja sjemena,
takozvane regeneracije, pa do genetičkih
istraživanja i analiza jer, kako smo ranije
konstatirali, fali novca, a samim tim i ljudi.
Iako gen-banka nije mnogima inte-
resantna, jer nema novca da se brzo za-
radi, u njoj se krije ogroman potencijal,
a to podrazumijeva korištenje genetskog
materijala za dobijanje nekih novih sorti
koje daju bolje rezultate.
Ulazeći u drugu prostoriju, Jasmin Gra-
hić nam pokazuje laboratoriju za moleku-
larne analize u kojoj se, između ostalog,
može utvrditi koji od tih kultivara uopće
posjeduju mogućnost za kreiranje neke
nove sorte, odnosno koji su geni zaduže-
ni za kreiranje specifične arome kako bi
“Dok je sjeme u aktivnoj kolekciji, mi “Počelo se i to kod nas raditi, hvala mogli biti izolirani i kasnije korišteni za
iščišćavamo genetički i držimo klijavost, Bogu. Uključeni smo u projekt stvaranja kreiranje nove sorte. To je poenta.
kad uspijemo skupiti dovoljnu količinu novih linija graha lokalnih i dokazano au- Smisao ovog posla jeste, objašnjava
sjemena, kada ga obradimo, najčešće na tohtonih sorti kako bismo napravili neku Grahić, donijeti sjeme, ispitati ga genetič-
molekularnim markerima, onda to obično novu sortu graha otpornu na sušu koja ki, raditi poljske oglede, raditi inducirane
šaljemo negdje na čuvanje. Imamo sarad- će davati kvalitetan prinos za naše proi- mutacije da vidimo kakve opcije postoje i
nju s Albanijom, Makedonijom i Srbijom. zvođače. To je prvi pokušaj u posljednjih onda to koristiti za obogaćivanje prehram-
Sada smo konačno dobili jedan projekt, pedeset godina da se radi na sjemenar- benih proizvoda. A ako se ustanovi da se
valjda je prepoznata važnost banke gena stvu na području Federacije BiH. Postoje neki gen može izolirati i koristiti za kre-
zbog ove globalne krize koja vlada, koji će planovi i za druge kulture, ali ograniče- iranje neke nove heljde, jabuke ili graha,
za rezultat imati pohranjivanje naših sje- ni smo resursima – i finansijskim i ljud- to je onda nešto tipično naše.
mena u Savarbaldu. To je najveća i najbo- skim. Dosta se radi na voću, napravljene
lja globalna kolekcija sjemenskog materi- su kolekcije autohtonih voćaka, radilo se PROBLEMI SA ZAKONOM
jala koja postoji na svijetu”, kaže Grahić. mnogo u smislu identifikacije gena koji U laboratoriji za molekularnu gene-
Da bi se iskoristio potencijal gen-banke, će doprinijeti obogaćivanju arome odre- tiku, objašnjava Grahić, izoliraju DNK
dodaje Jasmin, potrebno je mnogo novca, đenih proizvoda, ali da se s ratarskim kul- i rade razne analize, ispituju da vide ima
vremena i ljudi. Nažalost, fakultet nema do- turama radi nešto veće, do sada toga nije li duplikata ili nema, jer možemo isto
voljno novca, a kada nema novca, nema ni bilo. Ali, evo, napravljen je prvi korak”, sjeme naći u šest različitih dijelova Bo-
ljudi. Ali ako se ovaj prikupljeni i dokaza- objašnjava Grahić. sne i Hercegovine. Prvo se otklone sum-
no autohtoni materijal želi iskoristiti, onda Tokom proteklih godina, dok se sje- nje oko duplikata, a kada se ustanovi da
od njega treba napraviti neke nove sorte. me potencijalno autohtonih sorti biljaka nije duplikat, onda se analizira po čemu

44 11/3/2022 STAV