Page 45 - STAV broj 366
P. 45

je interesantan, uspoređuje se s drugim
          sortama i sjemenima u bazama podataka.   SENZORI ZA PLASTENIKE
          Kada se ustanovi genetska osnova, ide se
          korak dalje, traže se bolesti koje prate tu
          proizvodnju, konkretno varijante virusa
          koji su karakteristične samo za određe-
          no podneblje. Primjera radi, zbog čega
          je naša šljiva požegača stradala, koji je to
          virus napao i da li je ta varijanta virusa
          potencijalno drugačija od onog virusa šar-
          ke, koju su ustanovili u Mađarskoj, odakle
          vodi porijeklo požegača.
            “Kolegica koja je doktorirala na toj
          temi otkrila je jedan fragment virusa koji
          je samo napadao naše šljive”, kaže Grahić.
            Da bismo napravili nešto ozbiljno u
          poljoprivrednoj proizvodnji, ističe Grahić,
          moramo koristiti sorte i hibride za 21. sto-
          ljeće, a ne one iz 1956. godine i, naravno,
          moramo imati profesionalne poljoprivred-  U sklopu Oglednog poligona Butmir Po-  Osim toga, u laboratoriji se trude uhvatiti ko-
          nike. Kod nas svako misli da je profesi-  ljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sa-  rak s vremenom, pa pokušavaju primjenjivati
          onalni poljoprivrednik, a na tri duluma   rajevo djeluje i Laboratorija za poljopri-  informatiku u poljoprivredu s ciljem automa-
          zasadio sve od voća do svih vrsta povrća.   vredne mašine.           tizacije procesa. Nisu možda vrhunska labo-
            “Ili sadi jedan dulum jagode i budi u   Asistent na predmetu Poljoprivredna me-  ratorija za velike inovacije, ali, recimo, rade
          tome maksimalno profesionalan ili nemoj   hanizacija Zuhdija Omerović objašnjava   senzore za plastenike koji farmeru mogu dati
          nikako, nemoj biti amater. U periodu ko-  nam da je laboratorija licencirana za is-  podatke koji su mu potrebni – kada treba
          rone u Federaciji BiH prijavljeno je 6.500   pitivanje mašina za apliciranje fitofarma-  uključiti ili isključiti navodnjavanje, kolika je
          poljoprivrednih proizvođača, od tih 6.500   ceutskih sredstava, prskalica i atomizera,   temperatura zemljišta, zraka itd. Također, rade
          da mi je naći njih 100 da su profesionalci.   dakle, ovlaštena je laboratorija Federacije   i solarne panele za hidroponiju, dakle, kori-
          To je najveći problem”, kaže on.    BiH za testiranje i izdavanje certifikata o   štenje solarne energije za pokretanje pum-
            Istina, imamo i neuređen zakon, re-  tehničkoj ispravnosti mašina, što je far-  pi za kruženje vode. Skromno priznaju da to
          cimo, registrirani poljoprivrednik želi da   merima korisno ako rade izvoz.   nije ništa veliko, ali trude se koliko mogu s
          uzme sjeme paradajza koje je pohranjeno   “Imamo dosta mašina koje služe kao nastav-  onim što im je na raspolaganju. Omerović
          u gen-banci da ga regenerira, zasadi i do-  na učila za naše studente, imamo gotovo  dodaje da trenutno senzorni sistem za pla-
          bije sjeme, a ne može registrirati sjeme   sve poljoprivredne mašine, obučavamo i   stenike nije u komercijalnoj upotrebi, jer je
          jer zakon to ne prepoznaje.         traktoriste i izdajemo potvrde za njih. Kako   samo za istraživačke svrhe, ali pokušavaju
            “Nisam od onih koji kaže da politi-  mašine trebaju biti ispravne, tako trebaju   se udružiti s inženjerima elektrotehnike kako
          ka ne valja, sve što se pozitivno desilo sa   i ljudi biti obučeni za njihovo korištenje”,   bi omogućili farmerima da kupe sistem sen-
          zakonom u poljoprivredi poteklo je od   kaže Omerović.               zora za razumnu sumu novca.
          ljudi koji nisu imali veze sa zakonom i
          politikom, napravili su iskorak i onda su
          svi prepoznali tu priču i mogućnost da se   tačno odrediti gdje je neki gen i zašto je   i nekoliko grahorica. Ovo u RS-u što se
          zarade pare, a u gen-banci nisu pare, od-  on zadužen, a ako se već može naći gen   radi, taj “banjalučki kukuruz”, objašnjava
          nosno, još nije prepoznata kao nešto što   ili set gena zadužen za nešto, on se može   Grahić, jeste u saradnji s jednim institu-
          može donijeti pare”, govori Grahić.  i prenijeti, klasičnim oplemenjivačkim   tom u Srbiji koji koristi genetički mate-
            Kao i svaka druga banka, i gen-banka   metodama ili GMO varijantama. To ne-  rijal gen-banke bivše Jugoslavije, koja je
          u svojim “sefovima” krije vrijedno blago   što što je kvalitetno može se prenijeti u   sada u Srbiji, pa je tu i genetički materijal
          koje se ne može vidjeti golim okom bez   neku novu sortu. To je potencijal koji se   iz Bosne i Hercegovine. Sada se taj mate-
          mikroskopa niti uzeti bez znanja. Grahić   krije ovdje. S početka 20. stoljeća sve što   rijal koristi za kreiranje hibrida kukuruza
          objašnjava kako se to blago može iskori-  je bilo kvalitetno od jabuka i krušaka   i suncokreta.
          stiti, odnosno kako se gen-banka može   preneseno je u Ameriku. Zauzvrat smo   “Da li to sadrži genetski materijal iz
          komercijalizirati.                dobili njihove sorte. Ljudi su se trudili   Bosne i Hercegovine, ne znamo dok ne is-
            “Gen-banka može se komercijalizirati   da uzmu genetički materijal i da imaju   pitamo i dokažemo. Ranije smo dokazali
          tako što će se uraditi tipizacija materijala   kvalitetnu bazu za kreiranje novih sor-  da čačanske selekcije šljive baš i nemaju
          koji je u njoj, a to podrazumijeva morfološ-  ti. To je poenta. Pojavljuje se sada usko   veze s navedenim roditeljskim linijama,
          ku tipizaciju, genetsku tipizaciju i poljska   grlo u nekim zemljama jer nema mate-  odnosno da nemaju veze sa šljivom po-
          ispitivanja, da se ustanove geni ili setovi   rijala za križanje, za poboljšanje. Mi još   žegačom, od koje su tvrdili da je nastala
          gena zaduženih za određenu karakteristiku   imamo resursa koje nismo ni ispitali,   čačanska šljiva, pa su se naljutili na nas”,
          i kreiraju linije. To nije finalni proizvod,   koje su vjerovatno neki drugi djelimič-  kaže Grahić.
          finalni kultivar, nego linija koja u sebi   no ispitali”, kaže Grahić.   U svakom slučaju, sama činjenica da
          sadrži gene otpornosti, recimo, na sušu, i   Nažalost, kod nas nedostaju i ozbilj-  je gen-banka zaživjela, da je prikupljeno
          tako nešto se prodaje. To može kupiti neki   ni oplemenjivački programi, sjemenarske   mnogo biljnog genetskog materijala koji
          oplemenjivački program, neki proizvođač   kuće koje bi proizvodile sjemenski mate-  se svakodnevno ispituje i da se dokazuju
          sjemena, da iskoristi to što ima. Nauka je   rijal. Posljednja sorta koja je kod nas krei-  autohtone sorte veliki je korak naprijed.
          uznapredovala u tolikoj mjeri da se može   rana bili su jedan kupus šezdesetih godina   I to je tek prvi korak.   n


                                                                                                    STAV 11/3/2022 45
   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50