Page 36 - STAV broj 316

DRUŠTVO

i da je to za opće dobro države i naroda. kao imamu, predvodniku muslimana, za- vjernik, a kamoli protagonist vjere. Sve je
Nažalost, u tome su uveliko uspijevali jer pravo, suđeno i muslimanima. Progonima bilo u funkciji hvalisanja i uzdizanja siste-
su moje hapšenje odobrili čak i neki ljudi nisam bio obuhvaćen samo ja, već mnogi ma. Nisi morao kritizirati sistem da budeš
iz prvog safa, komšije i jedan dio imama vjernici i stoga su, mojim izlaskom na slo- sumnjiv ili kriv. Dovoljno je bilo da samo
i čelnika Islamske zajednice. Ideologija bodu, i oni odahnuli. Čitajući ovo štivo, šutiš i da se jednog dana obruše na tebe.
Saveza komunista zasnovana na matrici čitalac se mogao zorno uvjeriti da je tek
agresivnog ateizma bila je nemilosrdna moj zatvor za mene značio slobodu. Iako STAV: Kako je to biti obespravljen? Može
u razračunavanju sa svima onima koji su sam formalno bio na slobodi, ali već od li se to osjećanje riječima prenijeti neko-
imali drugačije viđenje aktuelne društve- 1981. godine počinje moja duševna robi- me prema kome nije učinjena tako ozbilj-
ne zbilje. Taj naš lahkomisleni svijet i da- ja koja se nastavlja osamdeset i treće i sve na nepravda?
nas, nažalost, nasjeda i podržava političke do mog hapšenja i boravka u zatvoru. To STAV: Obespravljenost je najveće poniže-
programe koji pod izgovorom demokratije je bilo vrijeme iščekivanja, neizvjesnosti i nje za ljude. S druge strane, dati svakom
i sekularnog načina uređenja društva i dr- straha, vrijeme intenzivnih ucjena, priti- pravo koje mu pripada ubraja se u najve-
žave, latentno, ponovo protežiraju svoj ate- saka, prisluškivanja, praćenja i zlostavlja- ća civilizacijska i demokratska dostignuća.
izam. Sasvim je bjelodano da su na udaru nja. De facto, tijelom sam bio na slobodi, a Georges Danton rekao je: “Ako ima pravde,
ponajviše oni politički koncepti koji vje- dušom zarobljen. Dakle, tek izlaskom na tada se nemam čega bojati. Ako je nema,
ru doživljavaju kao neraskidivi dio našeg slobodu mogao sam prodisati punim plu- znači da se boje oni koje hoće moju glavu.”
bošnjačkog bića. ćima i osjetiti draž slobode i eliminaciju Poslanik islama, s. a. v. s., u raznim je pri-
Nemoć tadašnjeg socijalističkog režima da svih tih stega. U narodu je zavladalo odu- godama osuđivao nepravdu i hvalio prav-
realnom ekonomskom politikom odgovo- ševljenje i osjećaj trijumfalizma. Danima du, posebno kod vladara. Jednom je kazao
ri zahtjevima modernog vremena i potre- su se prijatelji, pa čak i oni koji su me po- da će među sedam privilegiranih kategorija
bama građana prikrivala se izmišljanjem vršno poznavali, izmjenjivali zijareteći me na Sudnjem danu biti, na prvom mjestu,
vanjskih i unutrašnjih neprijatelja koji i na taj način iskazujući svoju radost zbog pravedan vladar. Gospodar svjetova kazao
“podrivaju državni poredak i rade na nje- mog izlaska iz zatvora. je da je On sebi zabranio nepravdu i nasilje
govom rušenju”. To sistemsko fabriciranje Sloboda je jedan od velikih Allahovih pa je zabranjuje i ljudima.
“neprijatelja” potvrđuje činjenica da smo darova. Ni život, ni zdravlje, ni imetak Jedan od provjerenih udbaških metoda
fra Filip Lukenda i ja u istom danu uhap- nemaju svoju pravu draž ako se ne uži- bila je i psovka, kako bi se žrtva ponizila
šeni i da su nam u istom danu, 8. aprila vaju u slobodi. Podsjetit ću vaše cijenjene i omalovažila. Oni su psovkom nastojali
1986. godine, izrečene zatvorske kazne. čitaoce na jedan divan hadis Božijeg Posla- da poraze žrtvu. Nisu, međutim, vrijeđale
Njemu četiri, a meni tri godine zatvora, nika, s. a. v .s., koji je jednom rekao: “Ko riječi koliko uvredljivi smisao i otrovna
po istom članu Krivičnog zakona SFRJ. osvane u svojoj kući zdrav, slobodan i s suština psovke. Psovka nije samo izraz
Bile su to tegobne godine pune iskušenja, nafakom za taj dan, osvanuo je u carskom nemoći kazne, već nesposobnosti tih lju-
straha i neizvjesnosti, ali istovremeno i bogatstvu.” Mir, ljudska prava i slobode di da se približe suštini čovjekove duše.
godine dragocjenog iskustva, kako je to neizrecive su i neprocjenjive blagodati Oni su jedino psovkom tu žrtvu mogli
naš poštovani profesor hfz. Ibrahim-efen- na koje ljudi ne obraćaju pažnju. Njiho- učiniti bijednom i ništavnom. Smatrali
dija Trebinjac objašnjavao. Govorio nam vu vrijednost ne mogu osjetiti i doživjeti su da tako postižu cilj. Uz sve to što su
je: “Bilo je tegobno sve to izdržati, koli- oni koji nisu upamtili vrijeme rigidnog me nazivali ustašom i homeinijevcem,
ko meni – isto toliko i mojoj porodici, ali, komunizma, kada je bilo nepopularno biti što su me čupali za bradu, udarali, pri-
djeco moja, to je iskustvo koje ni za šta na jetili pištoljem, najviše i najdublje me
ovom svijetu ne bih dao.” Te njegove rije- vrijeđalo i ponižavalo psovanje majke i
či sinule su mi u glavi kada sam se poslije islamskih svetinja. Ova knjiga Sloboda
zatvora susreo sa sarajevskim šejhom hadži “Period istrage u robije jeste, pored ostalog, skromni poku-
Halid-efendijom Salihagićem, koji je bio šaj da se prenesu osjećanja obespravljene
zarobljenik nacističke Njemačke. Sav sre- ‘Sarajevskom procesu’ žrtve i ukaže na beskrupuloznost totali-
tan i nasmijan što me vidi, rekao je: “Nek i kasnije, prilikom mog tarnog komunističkog režima, koji se, ne
si i to iskusio u životu. Falila ti je hazre- birajući sredstva, obračunavao sa svojim
ti Jusufova medresa. Sad ti je bar Allah iz hapšenja i boravka u neistomišljenicima.
srca izbio strah od ljudi.”
zatvoru, bilo je vrijeme STAV: Tokom boravka u zatvoru naučili ste
STAV: Zašto naslov Sloboda robije? Je li koje me je direktno suočilo Kur’an napamet i stekli titulu hafiza. Dio
doista moguće u robiji pronaći slobodu? Vaše knjige koji o tome govori posebno je
I šta je, napokon, sloboda? s brutalnošću i svim emotivan, a istovremeno i čudesan. Možete
MEHTIĆ: Radni naslov knjige bio je Moji li s našim čitaocima podijeliti to iskustvo?
zatvorski dani, međutim, pod istim naslo- nepravdama u kojima je MEHTIĆ: Ja sam još od medresanskih
vom objavljena je knjiga Zejneb Gazali, režim bio ogrezao. To je dana bio obuzet željom da naučim Kur’an
kao prijevod s arapskog na bosanski je- napamet. Ta želja je kasnije posebno bila
zik, zbog čega sam odustao od tog naslova. bilo surovo suočenje i izražena u drugoj godini studija, kada sam
Radeći dizajn korice, moj prijatelj Saladin razočarenje u socijalistički se počeo okušavati u hifzu. Međutim, broj-
Pašalić predložio je ovaj naslov. U počet- ne životne situacije sprečavale su me da se
ku mi je izgledao pomalo rogobatan, ali poredak u kojem smo intenzivno počnem baviti učenjem Kur’ana
intrigantan, jer sloboda i robija se isklju- napamet. Kada sam se jednom pravdao
čuju. On je to objašnjavao činjenicom da odrastali, školovali se i šejhu Zakiru Bektiću za usporeni tempo
se moja robija nije ticala samo mene i da oduševljavali se idejom učenja, on mi je kazao: “Ma treba tebe
moja sudbina ne odražava samo sudbinu zatvoriti da bi ti to naučio.” Ne znam na
Halila Mehtića, već da je suđenjem meni bratstva i jedinstva.” koje zatvaranje je mislio, ali Allah je dao

36 26/3/2021 STAV