Page 40 - STAV broj 316

DRUŠTVO

Svaka smrt u genocidu ima svoju priču

TRAGIČNA

SUDBINA

PORODICE

HUSEINOVIĆ

Sudbina porodice Huseinović svjedoči o razmjerama genocida

nad Bošnjacima. Ugašene su kompletne porodice, a o
njihovom postojanju svjedoče priče rodbine, poneka fotografija
i uklesani natpisi na nišanima. Adil Huseinović

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ S ratom je došla i nesreća. Početkom se izlažu smrtnoj opasnosti u potrazi za
rata 1992. godine srpske snage napale su hranom. “Torbari”, kako su nazivali one
bošnjačka sela na području tadašnje op- koji su tragali za hranom u porušenim i
ćine Vlasenica. Sela su spaljena, a oni spaljenim selima uz rijeku Drinu, riski-
“Merhuma Huseinović (Duraković) koji su se uspjeli pobjeći spas su tražili rali su život kako bi pronašli nešto hra-
Remzija rođena 01. 01. 1960. u Đilama. u Srebrenici. U ovaj grad na istoku Bo- ne za sebe i svoju porodicu. Nerijetko su
Smrtno nastradala smrzavanjem u potrazi sne tokom 1992. i 1993. godine slile su stradali od mina, ubijani su u zasjedama,
za hljebom u selu Joševa 22. 02. 1993. go- se hiljade bošnjačkih izbjeglica iz susjed- a bilo je slučajeva da su eksplozivne na-
dine. Ostala su dva nejaka sina koji nisu nih općina (Bratunac, Vlasenica, Milići, prave postavljane u hambare sa žitom ili
preživjeli pad Srebrenice. Nišane podižu Zvornik) u nadi da će tu pronaći spas. pšenicom: kada bi ih nevoljnici u potra-
otac Duraković Ahmo, majka Tima, sestre Za stanovništvo koje se našlo u op- zi za hranom otvorili, dolazilo je do ek-
Naza i Ramiza, bratične Amra i Emira” koljenoj Srebrenici 1993. godina bila je splozija koje su ubijale ili ranjavale one
– stoji uklesano na nišanu Remzije Hu- izuzetno teška. Jedna od najtežih godina u koji bi se tu zatekli.
seinović u mjestu Đile. historiji ovog grada, ako se izuzme 1995. Na jedan takav put u potragu za hra-
Sam natpis na nišanu dosta govori, ali godina. Grad je bio pretrpan izbjeglica- nom krenula je i Raza krajem februara
iza samog natpisa krije se tragična sudbina ma koje nisu imale ni minimum uvjeta 1993. godine. Snijeg je bio dubok, a hlad-
jedne porodice kakvu je teško i zamisliti. za normalan život. Srebrenica je tokom noća sibirska. Raza je u blizini sela Jo-
Priča kroz koju se vide razmjere genoci- rata ličila na veliki koncentracioni logor. ševa uspjela pronaći i nabrati nešto žita
da, generacijskog zločina nad Bošnjacima Oni koji su spas pokušali pronaći u ovom u napuštenim njivama.
“zaštićene zone UN-a” Srebrenica. gradu nastojali su preživjeti, a smrt je “Ono što znamo jeste da je ona našla
Remziju Huseinović (rođeno Durako- bila konstanta. Stanovnici enklave, osim nešto žita. Nosila je žito na leđima u vre-
vić) svi su poznavali kao Razu. Rodila se od vatrenog oružja, granatiranja i bom- ći. Vjerovatno je bila zagrijana, a sigur-
u selu Đile (danas općina Milići, a 1992. bardiranja, umirali su od gladi, bolesti, no je bila i gladna. Nije imala ni dobru
godine Vlasenica). Udala se za Omera nedostatka lijekova, nehumanih uvjeta, odjeću. Možemo nagađati, ali sigurno je
Huseinovića iz sela Gornje Vrsinje. Raza smrzavanja. Nedostatak hrane krajem žurila da se vrati svojoj djeci. Noć je pa-
i Omer živjeli su u sretnom braku, u ko- 1992. i tokom 1993. godine izazvao je dala, a svi znaju da su zime u našem kraju
jem su dobili dva sina: Adila i Sadika. glad, a kako bi preživjeli i opstali, stanov- izuzetno hladne i teške. Umorna od te-
Adil se rodio u novembru 1979, a Sadik nici su jeli zob, korijenje, pravili hljeb reta koji je nosila, sjela je u prtinu da se
u aprilu 1982. godine. Sa svim brigama, od rese, lijeske, mljeli kočanje i sve ono odmori i više nije ni ustala. Našli su je
malim ili velikim, koje ima jedna porodi- drugo što je, na neki način, bilo jestivo. smrznutu. Cijeli život stane u nekoliko
ca živjeli su Huseinovići do početka rata Teška zima i glad koja je zavladala rečenica, ali ona je bila borac i nastojala
1992. godine. Srebrenicom tjerali su stanovnike da je nahraniti svoju djecu, da im nađe nešto

40 26/3/2021 STAV