Page 82 - STAV broj 318

KULTURA

trajan pečat na njega pa je u jakoj želji za medresi i da je za potrebe učenika napisao kraja u vjeri i ilumu. Njegov naučni i mo-
naukom, još kao student, napisao nekoli- udžbenik iz sintakse arapskog jezika koji ralni autoritet, piše Grabus, ne blijedi ni
ko djela koja će u naučnim krugovima biti je nazvao al-Fawā’id al-ʻabdiyya. više od tri stotine godina od preseljenja
vrijedna pažnje. Budući da je u Istanbulu Šejh Jujo je očekivao, bilježe biografi, na Ahiret, potvrđujući njegovu veličinu
slušao najpoznatije alime tog doba, pro- da će ubrzo dobiti mjesto profesora na i važnost za vjerski, naučni i kulturni
učavao različite naučne discipline, slo- nekoj uglednoj školi u Istanbulu, no identitet Bošnjaka. Uzvišeni Bog mu nije
bodno vrijeme provodio u bibliotekama, Božije je određenje bilo drugačije. Naime podario potomke pa je njegova biološka
kako bilježe njegovi biografi, čitajući i 1103/1692. godine umro je tadašnji loza prekinuta poslije smrti, ali je ostala
prepisujući najpoznatija djela i sistema- mostarski muftija Hasan-efendija, koji je duhovna i intelektualna veza preko nje-
tizirajući građu za svoje buduće radove, bio i njegov učitelj, pa su građani Mostara govih učenika i pisanih djela iz kojih mi
ubrzo je napisao i prva naučna djela. Po- poslali pismo Šejh-Juji i izrazili želju da i danas crpimo znanje o učenom, zname-
sebno se izdvaja ono koje je usmjerilo on postane mostarski muftija. Nije mogao nitom i vrsnom alimu Mustafi Ejubovi-
pažnju na njegovu učenost i talent te ga odbiti poziv. Evo kako je njegovu odluku ću – Šejhu Juji.
učinilo poznatim u naučnim krugovima da se vrati u rodni grad zabilježio Ibrahim Šejh Jujo razbolio se u subotu, a pre-
Istanbula, ali i Osmanske Carevine. Riječ Opijač: “Da nije ljubavi prema domovini, selio je na Ahiret, bilježe njegovi biogra-
je o djelu s naslovom Miftahul-husul (Mif- propale bi slabe zemlje.” fi, u utorak navečer 15. rebiul-ahira, iza
tāḥ al-ḥuṣul li mir’āt al-uṣūl fī Šarḥ Mirqāt U dokumentima je zabilježeno da je akšam-namaza 1119. godine po Hidžri ili
al-wuṣūl), Bašagić je to preveo kao Ključ Šejh Jujo u Istanbulu proveo petnaest godi- 16. jula 1707. Nakon napisane biografije
svrha o ogledalu institucija. na i jedan mjesec te da je sa zadovoljstvom o muderisu Šejh-Juji, Ibrahim Opijač do-
prihvatio poziv da se vrati u Mostar. Bio nosi i stihove kojima izražava svoju tugu
DA NIJE LJUBAVI PREMA DOMOVINI, je muftija petnaest godina (1692–1707), za uvaženim profesorom:
PROPALE BI SLABE ZEMLJE sve do preseljenja na Ahiret. Kako kazuju
Iako su biografije o Šejh-Juji nastale ne- njegovi biografi, svijet mu se obraćao za O, moj mudri profesore, svjetski učenjače,
posredno poslije njegova preseljenja na Ahi- izdavanje fetvi, za rješavanje teških pita- je li iza Tebe ostalo ijedno siroče kao što
ret, ipak nema dostupnih podataka o tome nja iz različitih naučnih oblasti, kao i za sam ja?
u kojim je sve školama studirao u Istanbulu savjete koji su se ticali svakodnevnog ži-
niti kad je tačno okončao studij, kao ni o vota. Osim obavljanja dužnosti muftije, Da, sve nauke su bez Tebe kao napuštene,
tome u kojim je školama i koje je predmete predavao je u medresama više predmeta: o tome svjedoče Tvoji sastavi onom ko ih
predavao do povratka u domovinu. Istraži- tefsir, hadis, akaid, gramatiku i stilistiku pažljivo prouči.
vači bilježe da je studirao na elitnoj školi arapskog jezika te druge discipline.
sahn-i semanu te da je diplomirao najka- Iza sebe je, pouzdano znamo, ostavio Divno li je rečeno u hronostihu Tvoje smrti:
snije do 1092/1681. godine. Opijač bilježi 27 djela koje Grabus navodi. Šejh Jujo je, Svi izvori nauke presušili su!
da je Šejh Jujo ubrzo po okončanju studi- kako stoji u predajama, za svog života bio
ja dobio profesuru na nekoj istanbulskoj uzor učenicima i muslimanima mostarskog 1119. (1707) godine n

82 9/4/2021 STAV