Page 36 - STAV broj 197
P. 36
EKONOMIJA
Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu
PODUZETNICI SE PLAŠE
OSUDE OKOLINE
Razgovarao: Jakub SALKIĆ “Uvjerena sam da ovi mladi preduzetnici koji su prošli obuku,
jakub@stav.ba kreirali adekvatan poslovni model te razvili konkretan poslovni plan
predstavljaju zaista sigurnu investiciju. Ovaj model start-up podrške
Profesorica Amila Pilav-Velić bila je u okvi- po takvom je pristupu jedinstven i prvi takve vrste u našoj zemlji”
ru projekta Privredne komore Kantona
Sarajevo i Ministarstva privrede KS-a preduzetničkog ekosistema u našoj zemlji isti-
“Podrška mladim za započinjanje biznisa” če neusklađenost tržišta rada i obrazovnog
među troje univerzitetskih profesora koji su sistema, te neefikasna javna administracija,
educirali mlade o biznisu. Tokom edukaci- ipak ovaj indeks pokazuje da je naša zemlja
je su profesori učesnicima nastojali preni- najlošije rangirana kada je riječ o inovacija-
jeti znanja, a finalni rezultat jesu provodivi i ma, spremnosti preduzetnika da prihvate rizik,
održivi biznis-planovi – vjerujemo i uspješna start-up prilikama koje su dostupne svima,
mala preduzeća. Profesorica Pilav-Velić go- a posebno mladima, te razvijenost start-up
vorila je za Stav o ovom projektu i općenito vještina. Stoga, da se vratim na Vaše konkret-
o poduzetništvu. no pitanje, moje dosadašnje iskustvo takvo
STAV: Koliko su “evoluirale” ideje s ko- je da većina mladih odustaje od pokretanja
jima su učesnici projekta došli kod Vas vlastitog biznisa zbog straha od neuspjeha,
na edukaciju u odnosu na projekte s odnosno nespremnosti da preduzmu rizik.
kojima su iz edukacije izašli? Pritom posebno ističu strah od finansijskog
PILAV-VELIĆ: Napredovanje ideja od mo- gubitka i neodobravanja, odnosno osuđivanja
menta prijave na javni poziv do njihove zva- od okoline, prije svega porodice.
nične prezentacije više je nego očigledno. Još
je važnije to što su, zahvaljujući obuci, sami STAV: Imate li neki od ovih projekata koji
uočili slabosti svojih ideja te prepoznali po- je posebno inspirativan, zanimljiv, koji
tencijalne rizike. Mentori to nisu morali učiniti smatrate “perjanicom” cijelog projekta?
za njih. To znači da smo im osigurali potreb- PILAV-VELIĆ: Kao mentorici, veoma mi je
ne kompetencije i preduzetničke vještine da teško izdvojiti neke start-upove u odnosu na
sami prepoznaju potencijal i održivost po- tek nakon što prođu specifičnu obuku te ste- druge. Svaki start-up koji mentorišem ili sam
slovne ideje. Priznat ćete, to je veliki uspjeh! knu konkretne preduzetničke vještine. Jedi- mentorisala doživljavam kao vlastito dijete. U
STAV: Znamo da ne opstane svaki start- no je tako moguće postići održivost njihovih takvim okolnostima teško je biti objektivan i
-up, ali koliko su realni i provodivi bi- biznisa. Bilo koji drugačiji modalitet podrške izdvojiti jedan od njih. Ali, evo, pokušat ću
znis-planovi mladih koje je Komora od- bio bi samo neuspjeli pokušaj i ništa više. navesti neke od njih. Ne mogu ne spomenuti
lučila podržati? STAV: Iz Vašeg iskustva, koliko su mladi sjajnu dizajnericu umjetničkog nakita “Jewellery
PILAV-VELIĆ: Globalno gledajući, stopa zaista poduzetni u Bosni i Hercegovini, EM” Enu Mulavdić, koja izlaže i prodaje svoj
preživljavanja start-up poduhvata iznimno je čega se najviše plaše prilikom pokre- nakit te osvaja vrijedne nagrade u New Yorku,
niska. Procjenjuje se da 90 posto start-up tanja biznisa? Münchenu, Parizu i drugim svjetskim metro-
projekata završi neuspješno. Međutim, kada PILAV-VELIĆ: Prema globalnom indeksu polama; pametnu pčelinju košnicu “HaBEE-
je riječ o projektima koje je podržala Privred- preduzetništva i razvoja, Bosna i Hercego- tat” i sjajan tim mladića predvođen Farukom
na komora Kantona Sarajevo, uvjerena sam vina nalazi se na 95. mjestu, od ukupno 137 Alibašićem; predivnu magistricu farmacije
da ovi mladi preduzetnici koji su prošli obuku, zemalja, te, nažalost, predstavlja najlošije Amru Kamberović-Mulabdić i njen start-up
kreirali odgovarajući poslovni model te razvili rangiranu zemlju u regiji. Tako se, primjeri- “Terra Lilia”, koja se bavi proizvodnjom biljne
konkretan poslovni plan predstavljaju sigurnu ce, susjedna Hrvatska nalazi na 54. mjestu, kozmetike i preparata od isključivo organski
investiciju. Ovaj model start-up podrške po Srbija na 74, a Crna Gora i Makedonija na čistih biljnih ulja; sjajnu preduzetnicu Sunitu
takvom je pristupu jedinstven i prvi takve vr- 60, odnosno 66. mjestu. Ovaj indeks sadrži Dizdar-Hodžić i njen handmade nakit “Flora”
ste u našoj zemlji. Prvi put imamo konkretnu četrnaest indikatora, kao što su pristup po- kao jedinu preduzetnicu koja “prodaje” emo-
finansijsku podršku u obliku grant sredstava trebnoj radnoj snazi, dostupnost kapitala, ciju sadržanu u cvijeću, zatim su tu su Izmir
koja se dodjeljuju mladim preduzetnicima, ali start-up prilike, prihvatanje rizika, start-up Bužo, Nejra Lepić-Salkić, Amela Mustafić-Če-
vještine, inovacije proizvoda, inovacije proce- lik itd. Ma svih sedamnaest start-up projekata
sa itd. I iako se nerijetko kao jedan od ključ- koji su dobili podršku zapravo su jedinstveni
nih izazova razvoja preduzetništva, odnosno i jednako uspješni. Zaista mi je zadovoljstvo
i čast biti dio ovih uspješnih priča. n
36 13/12/2018 STAV
