Page 17 - STAV broj 400

i višestrukih utjecaja kršćanske Evrope”, prije nego što je to dosadašnja historiogra-
čime se potpuno i bezočno anuliraju do- fija smatrala. “Prema tome, nus-produkt
maći bosanskohercegovački čovjek, njegov same rekonstrukcije Starog mosta je cijeli
doprinos, utjecaj i angažman. sklop činjenica koje nam zapravo govore o
Mostaru prije Mostara i u tome je najveća
NETEZANJE ČINJENICA vrijednost ove knjige”, naglasio je Bela-
Natezanje historijskih činjenica poseb- marić. Prema njegovoj ocjeni, istraživanja
no je uočljivo u prikazima antičkog, staro- su dokazala višestoljetnu srednjovjekovnu
kršćanskog doba i perioda srednjeg vijeka starinu lokaliteta.
budući da su rezultati njihovog arheološkog
istraživanja pokazali da su na mjestu današ- KAD ŽIČARA POSTANE VAŽNIJA OD
njeg Starog mosta postojale konstrukcije HAJRUDINOVOG REMEK DJELA
žičare još u 11. stoljeću, odnosno drvenog Za prof. dr. Danijela Džinu otkriće do
mosta u 14. stoljeću. U tim prikazima osje- sada nepoznatih srednjovjekovnih mostova
ti se potreba za dokazivanjem kako je oko na prijelazu preko Neretve ima dalekosež-
mosta postojalo naselje, ali im to historijski ne posljedice za povijest srednjovjekovnog
izvori nisu dozvolili. U historijskim izvo- Huma i Hercegovine. Ta otkrića, prema
rima naselja su ipak udaljena od današnjeg njegovom mišljenju, pokazuje društvenu
središta Mostara. Najbliže datiranje naselja kompleksnost i sofisticiranost koju je mo- dr. Ančić, dodavši kako su naučni krugovi
je u kasno antičko doba u Sutini i Cimu. guće samo nazirati u postojećem korpusu šansu da vide taj raskošni srednjovjekov-
Autori će se uslijed nedostatka arhivskih arheoloških povijesnih i epigrafskih izvora. ni svijet na području Mostara dobili onog
izvora poslužiti i toponomastikom za ra- “Otkriće starijih mostova ni u kom slučaju trenutka kad se moglo početi istraživati na
zvijanje “željenih teza”, kako bi period od ne umanjuje značaj Hajrudinovog remek mjestu gdje je obnovljen Stari most.
11. do 14. stoljeća – otkada, prema rezul- djela ali postavlja ovaj stariji most u povi-
tatima arheoloških istraživanja, datiraju jesni kontekst kao posljednju fazu razvo- KOME JE VAŽNO DA MIMAR HAJRUDIN
prva žičara i prvi drveni most – povezali s ja arhitektonskog kompleksa na prelazu BUDE MOSTARAC, A MIMAR SINAN
drugim građevinama kršćanske sakralne preko Neretve u današnjem mostarskom KRŠĆANIN?
kulture, kao što su cimska bazilika, crkva okružju. Ovim se opovrgavaju dosadašnja Knjiga obiluje brojnim potpuno no-
u Sutini, franjevački samostani itd. mišljenja o gradnji drvenog mosta. Time se vim tvrdnjama i historijskim projekcijama
“Sudeći prema pisanim povijesnim počeci Mostara opravdano pomiču u sred- i nesumnjivo će zaokupiti veliku pažnju
izvorima i dosadašnjim istraživanjima u njovjekovno stoljeće, a osmanski urbanitet historičara i naučnih radnika budući da je
svim tim događajima koji su se u Humu Mostara dobio je pravu perspektivu kao je- zasnovana na pozamašnom opusu stručne
odvijali od 12. do 14. stoljeća, šire područ- dan od razvojnih stupnjeva u razvoju urba- literature i tek javno prezentiranim rezul-
je današnjeg Mostara još uvijek je na pe- nog naselja. Na kraju mogu samo reći da tatima arheoloških istraživanja. No u nju
riferiji i daleko od glavnih gospodarskih, se nakon ove studije teško još nešto može su uvrštene i izrazito tendenciozne opaske,
društvenih i političkih tokova. No nešto se napisati na ovu temu za dugo vremena”, poput one da je mimar Hajrudin rođen u
ipak dešavalo jer su naša istraživanja pri- ocijenio je dr. Džino. Mostaru. “A za Hajrudina se pretpostavlja
likom obnove mostarskog mosta ukazala I za prof. dr. Mladena Ančića najvred- da je kao dječak sustavom devširme, isto-
na kulturne slojeve i ostatke građevinskih niji dio monografije jesu upravo naznačene vremeno kad i njegov sumještanin ugledni
aktivnosti iz tog vremena. Najstariji nalazi činjenice budući je, kako je kazao, rasprši- Derviš-paša Bajezidagić odveden u Tursku
ukazuju na to da 11. i 12. stoljeću pripadaju la masu mitova koji su stvarali kolonijalni gdje je u visokim školama obučen za arhi-
prve faze izgradnje dviju kula mosta. Ha- pogled kakav je mogla zamisliti samo ve- tekta”, stoji u knjizi. Budući da su autori
lebija (tj. Cimskog grada) na desnoj i Tare lika carska veličina. opsjednuti arhitektonskom ljepotom Sta-
(tj. Nebojše) s malim utvrđenjima na lije- “Jedino s čime se moglo usporediti sul- rog mosta jer bi on, prema mišljenju Želj-
voj obali”, navodi se u knjizi. tanska imperija bilo je rimsko carstvo. Taj ka Pekovića trajao još 500 godina da nije
Milošević i Peković su kule oko mo- mit je ovom knjigom srušen. Srušen je lo- srušen, nisu mogli a da i Hajrudinovog
sta imenovali srednjovjekovnim utvrda- kalni mit o postanku grada o načinu kako učitelja, glasovitog mimara Sinana, na neki
ma Cimskog grada i grada Nebojše, čini je ovaj svijet funkcionirao prije kraja XV način ne intimiziraju.
se potpuno proizvoljno i bez jasnog na- i početka XVI stoljeća. Pravi doprinos ove Za Sinana kažu da je “rođen oko 1491.
vođenja valjanih historijskih izvora. Na knjige, iz mog sebičnog ugla je arheologi- godine u selu Agirnas blizu Kayserija u
osnovu rezultata arheoloških istraživanja ja. Meni je iz kuta moje profesije od samog središnjoj Turskoj, vjerovatno u kršćan-
oni nadalje zaključuju da su kule najprije mosta vrjednija mogućnost da se vidi tačno skoj obitelji”. Bez ikakve ironije knjiga
bile povezane žičarom za prijenos robe i šta je bilo na tom mjestu i kako je nastalo zaista zaslužuje veliku pažnju, pogotovo
ljudi preko rijeke te da je u 12. stoljeću ta ono što sada vidimo kao obnovljenu stvar. zbog činjenice što se uklapa u projekate
žičara zamijenjena visećim mostom. “Može Zašto je to važno, zato što na ovoj tački ne- stvaranja Herceg-Bosne po Tuđmanovim
se pretpostaviti da su njihovu gradnju po- mamo pisanih tragova srednjovjekovnog zamislima koji je još početkom devede-
taknuli tadašnji humski kneževi zbog po- svijeta. Oni su nestali, nakon XVI stoljeća. setih godina prošloga stoljeća instruirao
vezivanja”, citat je iz knjige. Na temelju Postali su nepotrebni, za neke čak i teret, svoje sljedbenike da se na područjima za-
takvih pretpostavki recenzenti i promo- i jednostavno su nastali i stoga je nastala mišljene teritorije Herceg-Bosne, gdje su
tori knjige prof. dr. Josip Belamarić, prof. jedna opaka iluzija da tu nije postojalo ništa Hrvati većina, pozivaju na brojnost, a u
emeritus Mladen Ančić i prof. dr. Danijel prije toga. Da je tu postojao jedan poludiv- onim gdje to nisu na historijske izvore i
Džino s neskrivenim oduševljenjem refe- lji svijet, nerazvijeni, i da u njemu nije bilo povijesna prava Hrvata. Zapravo, između
rirali su se uglavnom na srednjovjekovni ništa i da je zora tek svanula s dolaskom redova, kao da nam poručuju: Da ga ni-
period argumentirajući tezu kako se Mostar, nove vlasti. Ova knjiga u potpunosti ras- smo srušili nikada ne bi smo otkrili svoje
kao urbano središte, počeo razvijati mnogo pršuje taj stari mit”, na promociji je rekao povijesno pravo na njega. n

STAV 4/11/2022 17