Page 72 - STAV broj 400

KULTURA

Šta se vidjelo i šta se svidjelo

POŽELJAN EFEKT POSTIGNUT

INTERNACIONALIZACIJOM

TEATARSKIH SUSRETA U BRČKOM

Internacionalizacija teatarskih susreta u Brčko distriktu BiH donijela
je kvalitet više, pokazala nam stilsko-žanrovsku raznovrsnost
odabranih predstava te otvorila dijalog s publikom u okviru teme
Piše: Almir ZALIHIĆ
“Bolest društva”. Jedina sjena ovogodišnjih Susreta su neke od
Fotografija: Dejan ĐURIČKOVIĆ
odluka žirija, poput one da tekst Adnana Lugonića ostane u sjeni
onog kojeg je žiri apostrofirao kao najbolji.

vogodišnji selektor Internacio- ogoljeniji. Publika je odlično primila ovu perspektive mladih ljudi sagledavamo svijet
nalnih teatarskih susreta Brčko predstavu. Njezin kvalitet potvrdio je i u kojem su vrijeme i prostor urušeni... Pra-
Distrikta BiH Vlado Kerošević stručni žiri dodijelivši joj Nagradu za naj- teći priču o dva brata i ljudima iz njihovog
Opotrudio se da prepozna nove bolju predstavu u cjelini, Statuu “Gran pri okruženja, uočavamo da osjećaj pripadnosti
umjetničke pojave, prvenstveno u oblasti Susreta”. Tomislav Zajec nagrađen je za određuje pristup svijetu... Naša predstava
dramskog teksta i režije, i tako spasi festi- dramatizaciju teksta, Nagrada za najbolju zove se ‘Kuća’ jer kuća asocira na mnoge
val od zapadanja u sklerotičnost i akade- mušku ulogu pripala je Hrvoju Kečkešu, stvari. Kuća je potentni prostor kojeg ne
mizam, čime je vraćen status institucije a Nagrada za kostimografiju dodijeljena je čine zidovi, već ljudi koji se u njoj nalaze.
koja promovira stvarno najznačajnije te- Barbari Bourek. Ako ljudi žive u fragmentiranom svijetu,
atarske umjetnike. U tom smislu djelova- Druge noći festivala gledali smo Nuši- njihov dom nikada neće imati čvrste te-
li su i organizatori internacionalizacijom ćevog Pokojnika u režiji i adaptaciji Egona melje...” Dakle, kuća koja bi trebala biti
Susreta, čime su postigli i efekt podizanja Savina, u izvođenju Crnogorskog narodnog simbol obiteljskog doma, mira i sloge po-
kriterija. Činjenica je da ne samo u pozo- pozorišta i Centra za kulturu Tivat. Nuši- staje kuća razdora, sukoba, svađa i sloma:
rištu već i u svim drugim oblastima našeg ćev naum da komično i satirički prikaže na jednoj strani rastu posesivnost i opsjed-
društva jedino poređenja u širim, interna- aspekte relativiteta ljudi i društva koje živi nutost jednog brata za posjedovanjem, na
cionalnim krugovima, mogu povrati krite- od laži, veoma smisleno i upečatljivo reali- drugoj se ponire u svijet zaluđenosti dro-
rije, vrijednosti i standarde koje smo poče- zirao je u ovoj predstavi Egon Savin. Ver- gom i besmislom življenja drugog brata;
li gubiti pod pritiskom samodovoljnosti u balna komika, tipizirani likovi, situaciona opća su podloga neimaština, siromaštvo,
lokalnom sistemu vrijednosti. Ovogodišnji komika pojačana je visprenom ironijom i nezaposlenost, a netrpeljivost se širi po-
dometi, ipak, ne bi trebali biti povod za suzdržanim sarkazmom. Ova inscenacija put neke opake bolesti; u igru se uvlače
nekakvo mazohističko, perverzno likova- oštro osuđuje društvo u kojem vladaju li- kamatari, zelenaštvo, kriminal – slika koja
nje; oni bi trebalo da budu snažan poticaj cemjerje, nemoral i preljuba. Pokazuje se nalikuje jednom segmentu društva u ko-
Distriktu da izađe iz kulturološke inercije kako pojedinac i danas nema šanse u bor- jem živimo. Nagradu za muziku u predstavi
u koju je upao. Opći je utisak da je upravo bi protiv vlasti i kapitala. Lakše je društvu Kuća dodijeljena je Mirzi Rahmanoviću.
takav poželjan efekt postignut internacio- dokazati kako je živ čovjek mrtav, nego što Predstava Jugoslavija, moja otadžbina,
nalizacijom jer se samo mediokriteti plaše glavni lik uspijeva dokazati da je živ. Čovjek rađena prema romanu Gorana Vojnovića,
poređenja s drugima, jakima i uspješnima. je ogoljen u svojim porocima, u svom opse- u režiji Marka Misirače, prikazana je če-
Kerempuhov Škrtac, u režiji Dore Ruž- sivnom snu o vlasti i bogatstvu, i potpuno tvrte večeri Internacionalnih pozorišnih
djak Podolski i adaptaciji Tomislava Zajeca, je svejedno hoće li to bogatstvo biti oteto, susreta Brčko distrikt BiH u koprodukcij-
otvorio je ovogodišnje Internacionalne su- opljačkano ili zarađeno. Gledali smo jednu skom izvođenju Gledališča Kopar, Pozori-
srete. Koketirajući s elementima estradne zahtjevnu glumačku predstavu u kojoj su šta Prijedor i Fondacije “Fridrih Ebert”.
i kič kulture, ova postavka ističe situacij- pomjerene neke stvari koje su opća mjesta Redatelj Marko Misirača režira delikat-
sku, karikaturalnu komiku, pa na izvjestan i ostvarene poruke iz podteksta i konteksta no, složeno i precizno. U pojedinim scena-
način i nadograđuje klasične Molièreove angažiranog teatra koji autentično prika- ma koristi grotesku kako bi što plastičnije
likove koje pokreću iste niske strasti kao zuje tek jedan segment “Bolesti društva”. pokazao sentiment koji postoji u sjećanju
i naše savremenike. Univerzalni problemi Treće večeri festivala gledali smo Kuću na Jugoslaviju, kao i ono što je vodilo kr-
gramzivosti, srebroljublja i škrtosti, koje Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice. vavoj oluji u kojoj se raspala. Suočava nas
se prepliću s privatnom sferom pojedin- Tekst Benjamina Hasića režirao je Alen s uvriježenim predrasudama u okviru kon-
ca, prikazani su kroz tipski lik tvrdice, te Šimić, koji navodi da se predstava “...bavi teksta Jugoslavije (kakvi su Slovenci, Srbi,
su u savremenoj (ovovremenskoj) kaza- krhotinama stvarnosti svijeta u kojem Bosanci...) koje su, naravno, u bliskoj vezi
lišnoj obradi postali još prepoznatljiviji i ljudska bića lutaju bez cilja i smjera... Iz s preispitivanjem identiteta. Misirača jasno

72 4/11/2022 STAV