Page 57 - STAV broj 245

procvata. I to je ono što ga je uzdiglo i od- zbirke misli o astronomiji, napisane oko prisjećam se kako je izgradnju ove krov-
velo u legendu. 150. godine. Naređuje da se u Bagdad do- ne institucije islamskih intelektualnih
Hodajući bagdadskim sokacima, po- vedu izvanredni mislioci iz svih krajeva stremljenja pratila i izgradnja dva astro-
kušavao sam rekonstruirati taj izgublje- svijeta, a halifa ih smješta u znamenitu nomska opservatorija na ravnicama Iraka,
ni svijet, sada dostupan samo u knjiga- Kuću mudrosti, sagrađenu 830. godine. gdje su astronomi nastojali dokumentirati
ma historije, u poglavljima o abasijskom Tu će se naći Muhammed el-Havarizmi, mapu svemira. (Zbog El-Me’munove po-
hilafetu. Abasije, naime, nisu toliko bile koji će se kasnije smatrati ocem algebre i drške astronomiji, svijet će kasnije jedan
usredotočene na vojna osvajanja i stjecanje imeniteljem algoritma; braća Benu Musa, od kratera na Mjesecu nazvati njegovim
plijena koliko na izgradnju civilizacijskih mladi sinovi El-Me’munovog astrologa, imenom.) Astronomski opservatoriji iz 9.
središta misli, izuma i kreativnosti. Njihov vrsni matematičari, astronomi i inžinje- stoljeća, kad se veći dio poznatog svijeta
utjecaj na svijet nalikovao je legendi. U vri- ri; Husejn ibn Ishak, nestorijanski liječ- borio za golu egzistenciju i očajnički po-
jeme abasijskog hilafeta potaknuti su neki nik upamćen kao jedan od najutjecajnijih kušaji da se uhvati signal za internet u 21.
od najvećih ideala koje je svijet vidio, od ranih prevodilaca, koji će na arapski jezik stoljeću, kad se on podrazumijeva u većem
Šeherzadinih priča iz Hiljadu i jedne noći, prevesti grčku filozofiju i spise Galena, li- dijelu svijeta – dva su jasna svjedoka sila-
preko univerziteta i moderne medicine, pa ječnika iz drugog stoljeća; El-Kindi, vje- zne putanje ummeta.
sve do pluralnog društva. Kao predvod- rovatno najpoznatiji arapski filozof... Uz
nik tog progresa u maglinama izgubljene Kuću mudrosti u 9. i 10. stoljeću, abasij- STAN’, TIGRISE! STANI, VODO
historije nazire se halifa El-Me’mun, sin ski Bagdad dosegnut će vrhunac svog in- Bagdadske ulice kojima su nekada ho-
Haruna er-Rešida. telektualnog utjecaja, ispunjavajući san dili El-Havarizmi i El-Kindi nisu uspjele
El-Me’mun toliko je volio nauku da, El-Me’muna i Haruna er-Rešida da bude sačuvati sjećanje na slavu abasijske civili-
kada nadmoćno pobjeđuje bizantijskog cara istinsko središte svijeta u svakom pogledu. zacije. Ne velim da od Bagdada danas, na-
u borbi, kao danak ne traži zlato, već pri- Ah, Kuća mudrosti! Dok je imaginar- kon što su ga Mongoli sravnili sa zemljom
mjerak Almagesta, Ptolomejeve helenističke no nazirem u prašini bagdadskih ulica, 1258. godine, te dugotrajnih ratova vođenih

STAV 14/11/2019 57