Page 37 - STAV broj 375

koje smo se mi prerano i malo olahko
odrekli”, kaže Gušić.

1.500 UČESNIKA NA 11. SBF-U
Gušić naglašava da to, svakako, neće
biti jedina tema SBF-a, ali biti u njego-
vom fokusu. Jedna od istaknutijih tema
ovogodišnjeg SBF-a jeste i turizam, jer
mi kao država moramo ponuditi ono što
imamo. Svakako se očekuje dobra turi-
stička sezona, prošla je bila na 70 posto
od 2019. godine, koja je bila rekordna. Od
rasta turizma korist imaju i druge indu-
strije. Ciklus onoga što Bosna i Hercego-
vina ima za ponuditi investitorima SBF
zaokružuje temom o javnim infrastruk-
turnim radovima.
Prema Gušićevim riječima, potvrđen
je dolazak učesnika SBF-a iz četrdesetak
Za velike evropske kompanije potreb- država, uključujući zemlje okruženja, Za-
na je i ozbiljna infrastruktura, ali za nas padne Evrope, ali i dalekih zemalja poput
nije ni nužno da privlačimo ogromne pro- Indonezije i Malezije, te Turske, koja dolazi
izvodne kompanije. Veliki konglomerati na konferenciju u dosta velikoj delegaci-
– ako bi alocirali proizvodnju – imaju i ji. Prijavljeno je više od 1.500 učesnika.
vrlo zahtjevnu infrastruktura. Ali jedna Efekti SBF-a na ekonomiju Bosne i
firma, koja po evropskim standardima Hercegovine u posljednjih trinaest godina
spada u domen malih ili srednjih predu- više su nego vidljivi. Prije trinaest godina
zeća, i koja radi u manjem obimu i zapo- na SBF-u se počelo pričati o turističkim
šljava, naprimjer, dvjesto ljudi, napravila potencijalima Bosne i Hercegovine. Tada
bi razliku u ekonomskoj kvaliteti Bosne u glavnom gradu nije bilo modernog ho-
i Hercegovine. Dakle, nije nužno da ide- tela, osim Hotela “Europe”, koji je u to
mo na velike konglomerate, možemo ići vrijeme renoviran. Danas imamo “Swiss”
i na više po evropskim standardima ma- hotel, “Novotel”, dva “Marriotta”, “Ma-
njih preduzeća. lak” hotel, koji je direktna strana investi-
i naravno, tu je i otvaranje radnih mjesta. “Dakle, može biti zadovoljavajuće za cija – došla je “Malak” grupacija, osnovala
Upravo je pitanje zaposlenosti jedan od Bosnu i Hercegovinu dolazak više malih firmu, uplatila inicijalni kapital, izgradila
ključnih razloga odlaska ljudi iz Bosne i i srednjih preduzeća. Ne mora biti nužno hotel, “Malak” farmu, drvnu industriju u
Hercegovine. Naravno, ima tu i drugih konglomerat. Kada bi došla jedna ogro- Donjem Vakufu. Počelo se ulagati u aero-
razloga, negativne retorike, političke ne- mna evropska firma i prebacila svu proi- drome u Sarajevu, Tuzli, uvedene su nove
stabilnosti, ali smatramo da ljudi i dalje zvodnju ovdje, mislim da ne bismo imali linije, počelo se pričati i o aerodromu u
idu iz Bosne i Hercegovine primarno iz ni adekvatne lokacije, ni infrastrukture, Bihaću, zatim se desila velika investicija
ekonomskih razloga”, kaže Gušić. ni broja ljudi da tu zaposlimo. Kako je u dva poljoprivredna kombinata, direk-
Prema njegovim riječima, nearshoring postepeno išao odlazak ljudi, treba i po- tno putem SBF-a, brčanski “Bosnaplod”
jeste proces koji bi imao pozitivne efekte vratak da ide postepeno. Nismo kao eko- i mostarski “Hepok”. Tržište nekretnina
u nekoliko segmenata ekonomije Bosne nomska zajednica za to dovoljno jaki. u konstantnom je porastu, grade se rezi-
i Hercegovine i izuzetno je važno da se Bilo bi bolje da počnemo raditi na ma- dencijalne nekretnine, privatni objek-
o tome govori. njim firmama nego da prihvatamo zalo- ti pretvaraju se u turističke kapacitete...
“Generalno, pandemija je pokazala sve gaj koji ne možemo progutati. Također, “Dakle, uspjeli smo, a to je najveći
slabosti globalne ekonomije takvog jednog nearshoring podrazumijeva i ekskluzivne podvig – staviti Bosnu i Hercegovinu
koncepta i mi tu kao Bosna i Hercegovi- ugovore, kada vi iz Bosne i Hercegovi- na investicijsku mapu. A to nije nimalo
na moramo tražiti svoju šansu. Nearsho- ne proizvodite za nekoga vani i šaljete jednostavno, jer kada pričate s nekim o
ring se već odvija u Bosni i Hercegovini, proizvode na tržište na kojem kompa- Bosni i Hercegovini, vi pričate u kontek-
također i u regiji. Smatramo da je bitno i nija prodaje, ta kompanija apsolutno ne stu agresije, razaranja, sukoba, političke
da se priča o tom nearshoringu, malo ljudi mora biti ni fizički ni kapitalom prisut- nestabilnosti, a imate jednu malu zemlju
zna šta je to. Nekoliko bitnih pretpostavki na ovdje, može biti prisutna ugovorom, ogromnih potencijala i kvaliteta. Investi-
već imamo – stručnu radnu snagu, vitalnu tako što pošalje ugovor, traži određene tore, koje mi želimo privući, čitava Evropa
privredu, stabilan finansijski sektor, jer isporuke, količine... Firma koja dobije i čitav svijet žele privući sebi. Mi igramo
ipak sve te aktivnosti u nekom kontekstu takav ugovor može to iznijeti, poslovne jednu igru sa zemljama koje su napred-
i banke treba da isprate. Trebamo pojed- banke mogu to ispratiti; treba da kupi nije od nas. Mislim da smo uspjeli da se
nostaviti procese za registraciju biznisa određene mašine, osnovna sredstva, da o Bosni i Hercegovini zbog SBF-a priča
– i tu se ponešto radi – i trebamo kreirati zaposli ljude i onda se proizvod prodaje na bolji način. Zvanične ankete pokazuju
poslovne zone, napraviti jedan nivo po- u Austriji, Njemačkoj, ali zna se gdje je da je više od 85 posto investitora u zva-
slovne infrastrukture, poslovne zone koje proizveden. To je nearshoring. To je ono ničnoj anketi reklo da se nisu pokajali i
su spremne dočekati te firme, jer ipak su što je u strašnom porastu, što je dobro za da bi opet investirali u Bosni i Hercego-
to proizvodne kompanije”, govori Gušić. našu ekonomiju, jer tretira proizvodnju vini”, zaključuje Gušić. n

STAV 13/5/2022 37