Page 57 - STAV broj 166

Na tom brdu, na tim bužimskim stranama, gdje se ova zemlja kao nigdje branila, za koje se tolike
vojske otimaše i tolika proli krv kao za najveću svetinju, stajao je jednog davnog dana akademik
Kreševljaković. Na tom brdu, četvrt stoljeća ranije, a još u friškom sjećanju, braneći bužimske strane,
istrajna su bila neka druga prezimena. I ne treba čovjek, ma ko bio, biti ptica da bi bio u viteškom
gradu, dovoljno je da ima nešto od te posvećenosti, ljubavi, strasti i žrtve velikana. Svejedno da li
je s granice ili iz unutrašnjosti, svejedno da li pisao perom ili sjekao sabljom, svejedno, samo ako
je makar zehru Izet ili Hamdija

je bio valija Selanika, u rangu vezira po- – gdje njegov šejh podiže tekiju – konak Ako nekoga zadesi Bužim
stao je beogradski muhafiz, zatim postaje kojeg paša izgradi za potrebe tekije, te tarih dan ranije nego će nastupiti
bosanski valija, od 1841. valija je Konye, na bužimskoj džamiji na kojem, između Kurban-bajram, uočit će kako
zatim valija Diyarbekira, pa Halepa. Be- ostalog, piše: “Neka ne bude nikakvih ne- su obližnja greblja, mezarja,
ogradski valija postaje 1845, zatim valija daća”, za što se truditi i čemu se je nadati i puna ljudi koji obilaze
Musula, valija Ankare, valija Bozoka, valija što se, na kraju krajeva, može i od Boga u posljednja počivališta svojih
Bagdada, valija Zilke i Kurdistana, pono- džamiji iskati. I ostadoše u džamiji dvije majki, očeva, ali i sinova koji
vo postaje valija Ankare, valija Erzeruma, Siri-babine levhe koje paša uvakufi i do- su, isto tako kao što su njihovi
valija Selanika. Postaje valija Džidde, i s te nese iz Oglavka u Bužim. preci, branili vlastiti prag i s
funkcije 1867. godine smijenit će ga smrt. njim grad. I to je nešto što
Ono što iznenadi svakog muktediju je, ako je riječ o bosanskim
Kad posmatrač današnje političke real- koji prvi put uđe u džamiju, iako gleda- gabaritima, karakteristika
nosti pomisli kako u kontinuitetu posma- jući svana džamija ne odaje taj utisak, ponajviše zapadnijeg
tra ista lica na vlasti i uz vlast neka se sjeti njezina je prostranost. Po dimenzijama i dijela naše zemlje: Bužima,
Mehmed-paše. Ništa u današnjem svijetu po površini, to je najveća drvena džamija Cazinske i Bosanske krajine
nije novo, sve su to manje-više stare dav- i jedna od najvećih džamija u Bosni.
no ispripovijedane priče, koje se tu i tamo Ukupna površina džamije s mahvilom
ponavljaju. Samo su naši životi priča koja jeste 414 metara kvadratnih. Poređenja
se priča prvi put. Ali, eto, osta i trag kako radi, bužimska je džamija veličine 18 x
je paša bio sposoban državnik. Ostade iza 14 m, a centralni molitveni prostor Gazi
njega i ova jedinstvena džamija i kraj nje Husrev-begove džamije u Sarajevu jeste
Hudut-česma, i u Oglavku kod Fojnice 13 x 13 m.

STAV 10/5/2018 57