Page 56 - STAV broj 166
P. 56
DRUŠTVO
Po Krajini, krvavoj haljini
Uz bužimske
strane
Piše: Ernad BAJREKTAR izmišljene ljepote nisu zaobišla Bužim, Osmanlije u grad postavile veliku posadu
a najbolja su mjera znanju, ali i odijelu od 50 konjanika i 130 pješaka. U zidina-
Ne postoji gotovo ni jedan stari koje je putnik nosio. ma grada izgrađena je kamena džamija,
grad, fortifikacija, kula, a da je koja je poslije porušena. Carski poslanik
nije opisao ili posjetio, najprije KO GRADI NE ŠTEDEĆI ZLATA David Ungnad ponudio je 50.000 cekina
o svom trošku, historičar i aka- velikom veziru kao nadoknadu da Osman-
demik Hamdija Kreševljaković. S druge Bužim je sagrađen u četrnaestom lije vrate Cazin i Bužim. Sokolović glat-
strane, ta strastvenost, ta žrtva, ostavljala stoljeću. Ranije je bio plemićki dvorac ko odbi, rekavši da su “u tim gradovima
je određene posljedice. Prilikom jedne i utvrda. Pojavljuje se pod dva naziva: već podignute džamije”. Današnja drve-
posjete Zagrebu, a kao gost koji je trebao Čava i Bužim. Kralj Matija Korvin da- na izgrađena je u naselju koje se razvijalo
uzeti učešće na nekom naučnom skupu, rovao je Bužim Jurju Mikuličiću, koji podno tvrđave.
pri izlasku iz voza domaćini koji su če- obnovi grad 1495. godine. Na ulazu u
kali goste dadoše mu da ponese prtljag, grad iznad vrata bio je postavljen sljede- Džamiju je rekonstruirao Mehmed
nesvjesno ga potcjenjujući misleći kako ći natpis u kamenu: “Ta grad sazidal iz Vedžihi-paša, tadašnji bosanski namje-
se radi o nekom hamalu, a najprije zbog fudumenta izibrani knez Juraj Mikuličić. snik, prijatelj i derviš šejha Siri-babe. Ko
skromnog odijela koje nije odavalo kako U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji bolje- je bio Mehmed Vedžihi-paša? Kako navode
je riječ o jednom posvećenom i hvale vri- ga čovika ne biše. (...) Ki li se oće takim osmanski izvori, rođen je u Jozgatu. Bio je
jednom historičaru. Ta putovanja zemljom čovikom zvati, neka takov grad iz funda- namjesnik Bosne od 1837. do 1839. godi-
menta ima izzidati...” Bužim definitivno ne. U Hazinedarluku je bio kapidžibaša, s
mijenja gospodara 1576. godine, a osvoji rumelijskim činom bio je kajmekam valije
ga vojska koju je predvodio Ferhad-paša Edrena, bio je i nadziratelj Samokodžuka,
Sokolović. Kreševljaković navodi kako su a odmah iza toga muhafiz Varne. Poslije
56 10/5/2018 STAV
