Page 58 - STAV broj 166
P. 58

DRUŠTVO

KO ČUVA KRVI NE ŽALEĆI                          Arfeđun pada na deveti dan zul-hidždže-          Prilikom austrijskog
                                                ta pa do zore desetog zul-hidždžeta, dan         opsjedanja Bužima,
    A ko je čuvao te gradove koje je obi-       u kome se, po islamskoj tradiciji, mnogi         s hrvatskim
lazio Kreševljaković? Akademik piše o           grješnici spase vatre. Bez brda Arefata nema     banom Josipom
porijeklu prezimena, te spominje kako i         pete islamske dužnosti – hadža. Kako je          Estrehazijem na
danas srećemo prezimena koja nose naziv         taj običaj došao u Bužim i Krajinu, a za-        čelu opsade, sedam
po nekadašnjim zapovjednicima kapetani-         obišao ostale dijelove Bosne, ostaje da se       Jezerana organiziralo
ja i gradova. To su, prije svega, prezimena     objasni nekim drugim povodom. Serhat,            se da zauzmu
Kapetanović, Ćehaja, Ćehajić, Topčagić,         krajina – granica, i ovaj dio Bosne često je     grad bužimski i
Dizdar, Dizdarević, Azapagić, Jerlagić,         prednjačio u odbrani onoga što se braniti        da istjeraju bana
Ðonlagić. A još više ima Odobašića, Bu-         moralo, u miru prednjači obilazeći jedan         iz Bužima. Sedam
ljubašića i Bajrektarevića. Ovi posljednji      dan ranije one koji su branili grad i zemlju.    Jezerana spram
mogu biti i janjičarskog porijekla. Ta či-                                                       tisuće dušmana
njenica kako se pojedinac može identifici-      KAKO SE BRANIO BUŽIM
rati s nekadašnjim čuvarima zidina grada                                                       Bosne prodirale su 1737. godine protivnič-
može probuditi u čovjeku želju da uloži             Na ovo pitanje nećemo odgovoriti po-       ke oružane snage.
napor kako bi došao do tih zidina, što se       sežući za iskustvima moderne bosanske
možda nekome čini manje vrijednim i             historije i posljednjeg ovdašnjeg vojeva-          Austrijska vojska trebala je napasti na
nedostojnim žrtve.                              nja. Naime, pedantno austrijsko carstvo i      četiri mjesta, u smjeru Stare Ostrovice, u
                                                njegov obavještajni aparat prije boja pod      smjeru Bužima i Cetina, preko Gradiš-
    Ako nekoga zadesi Bužim, dan ranije         Banjom Lukom 1737. godine izvješta-            ke u smjeru Banje Luke, s istoka prema
nego će nastupiti Kurban-bajram, uočit          va kako se tvrđava Bužim nalazi na vrhu        Lješnici i prema Novom Pazaru. Austrij-
će kako su obližnja greblja, mezarja, puna      jednog brda. Pored odbrambenih zidova,         ska vojska došla je sa svojim glavnoko-
ljudi koji obilaze posljednja počivališta       bužimska tvrđava imala je i tri kule i 300     mandujućim do Bužima i sa svih strana
svojih majki, očeva, ali i sinova koji su,      članova posade. Poređenja radi, u to vrije-    opkolila je tvrđavu. Na čelu ove brojčano
isto tako kao što su njihovi preci branili      me među najboljim tvrđavama bila je bi-        nadmoćnije vojske, koja je u Krajini bro-
vlastiti prag i s njim grad. I to je nešto što  haćka ili jajačka s 800 članova posade. U      jala 20.000 duša, bio je hrvatski ban Josip
je, ako je riječ o bosanskim gabaritima,        49 tvrđava i palanki na prostoru Bosanske      Estrehazi i držao je u okruženju Bužim,
karakteristika ponajviše zapadnijeg dijela      krajine bilo je stacionirano 10.750 profe-     ali su u Bužimu uobičajene za druge sre-
naše zemlje: Bužima, Cazinske i Bosanske        sionalnih vojnika, što je predstavljalo, na    dine neobične pojave. Naime, ovdje su se
krajine. Taj običaj da se uoči Kurban-baj-      ovom dijelu osmanske pokrajine koja je         i žene pridružile braniocima. Mnoge od
rama posjete mezarja kod ovdašnjeg sta-         graničila s austrijskom i mletačkom dr-        njih po svojoj žustrini i odvažnosti nisu
novništva naziva se “arfeđun”, što dolazi       žavom, više od 50% svih vojnih formacija       se razlikovale od muškaraca. Ostade za-
od imenice “Arefat” – brdo u blizini svetog     Bosanskog ejaleta. Upravo na ovom dijelu       bilježeno kako su ovdašnje žene “visoke,
grada Meke, i turske imenice “gün” – dan.

“Petar Mrkonjić Karađorđević sa svojom četom prešao
je bosansku granicu. Namjera je bila da zauzme nekoliko
stražarnica i onda da napadnu na Bužim i Krupu.” Glavna snaga
Petrova brojala je 660 ustanika. Vatra je gutala kuće i hanove
i kazivala u kojem se smjeru odvijala borba. Branioci su bili u
velikoj nadmoći, čete Petrove moradoše se povući i prebjegoše
na austrijsku stranu. Kasnije su Petra kitili “srpskim kraljem i
najvećim vladarom srpskoga naroda, daleko silnijeg i od Dušana
Silnog”, ali od te sile na Bužimu ne pokaza ništa

58 10/5/2018 STAV
   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63