Page 58 - STAV broj 253

DRUŠTVO

Ostaci kasarne gdje je Hilmo ispred šehitluka
bio logor u Ripču u Ljutočkoj dolini

su rekli da im ništa neće učiniti i da se novoformirani logor Kamenica iznad Dr- Ostvarili smo pravo na spajanje porodica,
mogu vratiti svojim kućama, a kada su to vara, gdje su se nekada snimali partizanski tako da su kod mene u Češku došle moja
učinili, oni su ih zarobili. Neke su pou- filmovi. Logor je bio u Domu kulture. Tu supruga i kćerka, a zatim i moji rodite-
bijali u Orašcu, a onda je u noći između su proveli 115 dana do konačne razmjene. lji, te brat, koji je također bio zarobljen.
13. i 14. juna pred školu došao autobus u U logor Kamenica dovođene su grupe s Logoraši su ondje imali redovne ljekar-
koji su nas potrpali i odvezli. Išli smo ka cijelog prostora Bosanske krajine. ske preglede, gdje su nam rekli da imamo
Petrovcu, a zatim skrenuli desno prema “Tu smo imali kao malo nešto bolji fizičke i psihičke posljedice torture i da
Koluniću i preko Drvara lijevo prema Gla- tretman, ali su se maltretiranja, odvođenja niko od nas nije zdrav sto posto.”
moču u selo Prekaja. Tu su nas smjestili ljudi i likvidacije nastavile u večernjim Hilmo Kozlica podsjeća da su u Češkoj
u neku zamračenu prostoriju. Sve vrije- satima. Tu su nas prvi put obišli pred- logoraši iz Krajine ostali sve do 1997. go-
me smo bili u mraku. Nismo znali kad je stavnici međunarodnog Crvenog križa. dine, kada se vraćaju u Bosnu i Hercego-
dan, a kad noć”, priča Hilmo. Došli su da nas registriraju. Prevodila im vinu. Putovali su iz Praga u Split, a zatim
Ubrzo su ih počeli prozivati i morali su je Jelena iz Knina, koja im je govorila i autobusima preko Hercegovine, Bugojna i
davati pisane izjave. Tu proceduru prošla ono što smo rekli i ono što nismo. Sve je Jajca do dijela koji prolazi kroz Republiku
su samo 22 zarobljenika koji su za krajiške to ona tovarila nama, tako da se to kasni- Srpsku. Bilo ih je, kaže, strah tim putem
Srbe bili “najekstremniji” u političkom je osjećalo kroz noćna batinanja. Nakon ići i zatražili su pratnju i policijsko osi-
životu Bošnjaka Ljutočke doline. Hilmo nekoliko posjeta predstavnika međuna- guranje. Nastavili su dalje, a kad su ušli
Kozlica u to je vrijeme bio član SDA, a rodnog Crvenog križa, predstavnici naše u Ključ, tada su se, kaže, ponovo rodili.
za Srbe je to značilo prijetnju. vlasti u Bihaćkom okrugu i predstavnici “Stigli smo u Bihać, gdje sam ostao ne-
“U tom mjestu ostali smo 80 dana i Srba dogovorili su razmjenu u zamjenu koliko dana, a zatim sam otišao u Orašac.
sve vrijeme su nas mučili i patili. U toa- za zarobljene Srbe koji su se nalazili na Povratak nije odmah bio moguć, sve do
let smo morali ići svezanih ruku. Poslije teritoriji Bihaćkog okruga. Razmjena se 2000. godine, kada mi je kuća u projektu
18 dana od davanja tih izjava pojedinci desila u prvoj polovini novembra 1992. obnove ponovo stavljena u funkciju. Isprva
su išli na neku razmjenu i oni koji su se godine. Došli su po nas 72, potrpali su nas sam radio privatno i preživljavao hraneći
vraćali bili su bačeni u neku jamu gore, tu u dva autobusa i preko Grahova se zaputi- porodicu, da bih 2011. godine prilikom
smo ih mi kasnije našli, a neki su ubije- li u Knin”, kaže Hilmo, ističući da se to- ‘Marša stradanja i spasa’, koji se svake
ni, te smo ih našli poslije rata u masovnoj kom putovanja do Karlovca, lokacije gdje godine održava u Ljutočkoj dolini u ci-
grobnici. Ostatak nas prebacili su iz Pre- je izvršena razmjena, dešavalo svašta i da lju prisjećanja na stradanja Bošnjaka, bio
kaje u logor Kozula (na području općine su Srbi planirali odvojiti jedan autobus, obradovan viješću da sam dobio posao. Tu
Petrovac, op. a.), koji se nalazio u jednoj ali su to spriječili ljudi iz Crvenog križa. je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog
šumi u dvije-tri barake. Tu smo proveli 38 parka ‘Una’, čuo priču o meni i pozvao me
dana, skučeni u maloj prostoriji tri metra OČUVATI SJEĆANJE NA TEŠKE DANE na razgovor. Kada sam otišao, dao mi je
širine, u kojoj je nas 18 boravilo. Prozori Poslije razmjene boravili su desetak ugovor o zaposlenju da potpišem i tako
su bili zakovani, a samo malo zraka nam dana u Zagrebu. Potom su došli predstav- sam dobio stalni posao rendžera u Naci-
je ulazilo kroz šupljine. Vani su bile ve- nici Crvenog križa i UNHCR-a koji su biv- onalnom parku ‘Una’”, prisjeća se Hilmo.
like vrućine”, svjedoči Hilmo. še logoraše Bošnjake slali u treće zemlje: On je bio inicijator da se na Štrbačkom
Tu su im se, kaže, pridružili Bošnja- “Neko je otišao u Australiju, neko u Ame- buku postavi spomen-ploča u znak sjeća-
ci s područja Bosanskog Petrovca koje su riku, a nas 150 u Češku. Ondje smo uži- nja na zbjeg Bošnjaka Ljutočke doline i
Srbi zarobili. Nakon toga su prebačeni u vali sva prava, kao i ostali građani Češke. odvajanja na mostu gdje su Srbi odvajali

58 9/1/2020 STAV