Page 24 - STAV broj 337
P. 24

POLITIKA



          Dvadeset godina od okončanja ratnih sukoba u Makedoniji

          OHRIDSKIM SPORAZUMOM


          IZBJEGNUTA SUDBINA




          BOSNE I HERCEGOVINE,


          KOSOVA I HRVATSKE





          Od stjecanja nezavisnosti Makedonija je suočena s različitim vidovima pritisaka iz susjedstva. Srbija
          je osporavala Makedonsku crkvu, Bugarska posebnost nacije i jezika, a Grčka se protivila imenu
          Makedonija. Makedonske vlasti nisu ozbiljnije reagirale na sve izričite zahtjeve Albanaca. U godini
          kada je Makedonija obilježavala deset godina svoje nezavisnosti netrpeljivost između Albanaca i
          Makedonaca dosegla je maksimum: 22. januara 2001. godine započeli su ratni sukobi u blizini Tetova.



          Piše: Admir LISICA                Procijenivši tadašnju situaciju, Makedon-  trebala biti podijeljena između njih, s ko-
                                            ci su 8. septembra 1991. godine proglasili   načnim ciljem ostvarenja sna o zajednič-
                                            nezavisnost svoje republike. Za razliku od   koj granici Srbije i Grčke. Demokratska
                                            drugih jugoslavenskih republika, u Ma-  srpska stranka Makedonije kao politički
                 eklaracijom o nezavisnosti Ma-  kedoniji je tranzicija prema nezavisnosti   predstavnik makedonskih Srba imala je
                 kedonije, objavljene 25. januara   prošla izrazito mirno.     ideju o formiranju Republike Karadag,
                 1991. godine, današnja Sjeverna                               srpske paradržave na teritoriji sjevera Ma-
         DMakedonija počela je referen-     PRITISCI SUSJEDA NA MAKEDONIJU     kedonije. O srpsko-grčkim aspiracijama
          dumsku kampanju u kojoj su se građani   Od stjecanja nezavisnosti Makedonija   prema Makedoniji pisao je poznati grčki
          ove jugoslavenske republike trebali izja-  je suočena s različitim vidovima pritisa-  novinar Takis Michas u svojoj knjizi Ne-
          sniti o svojoj budućnosti. Tadašnji pred-  ka iz svog susjedstva, posebno od Srbije i   časni savez – Grčka i Miloševićeva Srbija.
          sjednik Makedonije Kiro Gligorov bio je   Grčke, ali i Bugarske. Srbija je osporavala   Najveći zagovarač ideje o srpsko-grčkoj
          zagovarač mirnog rješenja jugoslavenskog   Makedonsku crkvu, Bugarska posebnost   granici bio je tadašnji ministar vanjskih
          pitanja, o čemu govori zajednička inicija-  nacije i jezika, a Grčka se protivila ime-  poslova Grčke Antonis Smaras. Parola
          tiva s predsjednikom Republike Bosne i   nu Makedonija. Koliko su jake kampanje   koja je tih godina bila upečatljiva na mi-
          Hercegovine Alijom Izetbegovićem pod   protiv Makedonije, govore i zajednički   tinzima u Atini jeste “Koina sinora me
          nazivom “Asimetrična federacija”, koja   planovi Grčke i Srbije tokom devedesetih   ti Servia” (“Zajednička granica sa Srbi-
          je podrazumijevala očuvanje Jugoslavije.   godina prošlog stoljeća, prema kojima je   jom”). Ovakav epilog nije se desio prije
                                                                               svega zbog nedostatka potrebnih kapa-
                                                                               citeta makedonskih Srba, ali i slabljenja
                                                                               Miloševićevog režima, koji je na fronto-
                                                                               vima nizao poraze. Zbog cjelokupne si-
                                                                               tuacije na Balkanu, posebno Genocida i
                                                                               zločina u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj,
                                                                               Ujedinjene nacije (UN) poslale su svoju
                                                                               vojnu misiju tokom 1995. godine u Ma-
                                                                               kedoniju, u kojoj su sve glasniji postajali
                                                                               Albanci. Oni su zahtijevali bolji položaj
                                                                               u makedonskom društvu, navodeći da su
                                                                               im prava ugrožena. Godine 1998. Make-
                                                                               donija povlači prilično riskantan potez
                                                                               koji je podrazumijevao zvanično prizna-
                                                                               vanje državnosti Tajvana. Ovakav razvoj
                                                                               događaja Kina je najoštrije osudila, a kao
                                                                               reakciju, ubrzo je uložila veto na produže-
                                                                               nje spomenute UN vojne misije u Make-
                                                                               doniji. Makedonija je ovaj potez pravdala



         24  20/8/2021 STAV
   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29