Page 26 - STAV broj 337

POLITIKA

Jedan od razloga zbog čega
su Albanci bili spremni na
dijalog jeste i prethodna
iscrpljenost ratom na
Kosovu, ali i nedostatak
oružja. Makedonci, pak, nisu
željeli da im država postane
poprište sukoba kakvi
su ranije viđeni u Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj i na
Kosovu, u vremenu kada
su počeli s potenciranjem
ideje o pristupanju NATO-u i
Evropskoj uniji.

granica, do toga u konačnici nije došlo,
zbog čega je Ohridski sporazum naišao
na odobravanje makedonskih vlasti. U
javnosti je vladao podijeljen stav, jedni
su smatrali da žestoko treba kazniti ak-
tivnosti albanskih pobunjenika, te su
zbog toga bili za vojno rješenje proble-
ma. Umjerena strana bila je za okončanje
sukoba. Posmatrajući s današnje distan-
ce, Ohridski sporazum jeste napravio
historijski preokret u odnosima Alba-
naca i Makedonaca. Albanci su ispuni-
li značajan dio zahtjeva svoje zajednice,
a Makedonija je očuvala svoje državne
granice u okvirima koji datiraju iz 1944.
godine. Na obostrano zadovoljstvo dva
najveća naroda u Sjevernoj Makedoniji,
ova država primljena je u NATO nakon
što je riješila spor s Grčkom oko nazi-
va države. Ulaskom u NATO splasnuo
je i ruski utjecaj u ovoj državi izrazito
primjetan u periodu neposredno prije
ulaska Sjeverne Makedonije u NATO.
2001. godine pregovori su intenzivira- Na sastanku u Ohridu učestvovali su ta- Iako i danas postoje ozbiljna neslaganja
ni u Ohridu, mjestu budućeg dogovora dašnji makedonski predsjednik Boris Albanaca i Makedonaca, posebno kod
sukobljenih strana. Trajkovski, predsjednik stranke SDSM onih koji su uslijed sukoba iz 2001. go-
Branko Crvenkovski, Ljupčo Georgijev- dine ostali bez svojih bližnjih ili su se
PROMJENA USTAVA KAO RJEŠENJE ski, predsjednik stranke VMRO-DPN- morali iseliti, Sjeverna Makedonija ja-
Nakon iscrpnih pregovora, sukobljene ME, Imer Imeri iz stranke PDP, Arben sno je opredijeljena za svoj evropski put.
strane dogovorile su se 13. augusta 2001. Xhaferi iz DPA. Od stranih izaslanika Pristupanjem novoj inicijativi “Open
o zaustavljanju ratnih aktivnosti, što je prisustvovali su Francois Leonard kao Balkan”, koju ne podržavaju svi u ovoj
značilo da će u drugoj polovini augusta predstavnik EU i James Pardew iz Sje- državi, ali i regiji, smatraju da će dodat-
u makedonskim gradovima konačno na- dinjenih Američkih Država. Albanci su no unaprijediti saradnju sa zemljama iz
stupiti dugo željena stabilnost. U Ohridu nakon početka primjene novog Ustava okruženja. Posebno s onima s kojim se
su se Albanci izborili za mijenjanje dr- dobili i veće participiranje u vlasti, pa se u prošlosti nisu baš najbolje slagali. Za
žavnog Ustava, koji su smatrali izrazito može zaključiti da im je Ohridski spora- razliku od Dejtonskog mirovnog spora-
diskriminatornim. Novi Ustav podržao zum u velikoj mjeri pomogao da ostva- zuma, Ohridski mirovni sporazum ma-
je prava Albanaca na izučavanje alban- re zahtjeve zbog kojih je u konačnici i nje je kritiziran u javnosti iako postoje
skog jezika u školama, uvođenje alban- došlo do ratnih sukoba u Makedoniji. određeni krugovi koji priželjkuju nje-
skog jezika kao državnog jezika na insti- Kada je riječ o Makedoniji, uprkos al- govu promjenu. U ovom trenutku ta bi
tucijama u Makedoniji, ali je pomogao banskim aspiracijama objavljenim nepo- promjena sigurno zakomplicirala odno-
i ostalim manjinskim narodima kao što sredno pred početak sukoba, a u kontek- se između Albanaca i Makedonaca, ali i
su Bošnjaci i Turci da dobiju veća prava. stu mijenjanja postojećih makedonskih manjina u Sjevernoj Makedoniji. n

26 20/8/2021 STAV