Page 43 - STAV broj 337

se nalaze ispod muzeja, ali kako je muzej
bio na prvoj liniji fronta, odatle je ubr-
zo prenesena u trezor banke. Prema ne-
kim podacima Narodne, a prema drugim
Union banke.
Kraj rata dočekala je u trezoru banke,
a tadašnja Vlada RBiH bila je nerijetko
osumnjičena da je prodala Hagadu u za-
mjenu za oružje. Stoga su je 1995. godine
nakratko izložili da bi demantirali glasi-
ne. I danas je u trezoru i samo četiri puta
godišnje bude izložena u posebnoj prosto-
riji u sarajevskom Zemaljskom muzeju.
“Ona je najvažniji dokument koji
svjedoči o prisustvu Jevreja u BiH”, ka-
zao nam je Jakob Finci. “Mi bismo vo-
ljeli da Hagada bude izložena i dostupna
svaki dan, a ne samo s vremena na vri-
jeme. Pravila su takva i Hagada ne može
putovati iz Zemaljskog muzeja po svijetu
kako bi je svi vidjeli, onako kako putu-
ju i drugi eksponati iz velikih svjetskih
muzeja”, kaže Finci, objašnjavajući zašto
Igor Kožemjakin u Madridu neće biti postavljen original
već Mikulićeva reprodukcija i faksimil.
zakonom o ponovnom sticanju španskog Nakon što je prodana, u Zemaljskom Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu
državljanstva ispunili uslove i odselili se muzeju dočekala je Drugi svjetski rat i Goran Mikulić je bio građevinski inžinjer,
u Španiju”, kaže Kožemjakin. ulazak nacista u Sarajevo u aprilu 1992. gradio sarajevska naselja. Branitelj Saraje-
Ne zna koliko je tačno osoba iz Bosne godine. Jedan od prvih koraka koje su po- va, ranjavan, nakon rata je počeo privatan
i Hercegovine iskoristilo to pravo, misli duzele okupatorske fašističke vlasti bio je posao u građevini, ali kako nije išlo, preba-
da ih je najviše dvadesetak. “Proces do- otići u muzej i tražiti Sarajevsku hagadu. cio se, na nagovor pjesnika Izeta Kike Sa-
kazivanja porijekla nije bio toliko težak Nacisti su vrlo dobro znali koliko je ona rajlića, u izdavaštvo. Objavio je Sarajlićevu
jer naše evidencije i knjige su u dosta vrijedna i šta predstavlja. Tražili su od ta- zbirku pjesama, svidjelo mu se i nastavio je.
dobrom stanju i mogao se dokazati trag. dašnjeg direktora muzeja Joze Petrovića Mikulićeva firma “Rabic” 2006. godi-
Veći je problem bio u drugim uslovima, da im preda Hagadu. Ipak, ona je zahva- ne odštampala je 613 primjeraka Sarajevske
u poznavanju španskog jezika, ustavnog ljujući kustosu Dervišu Korkutu spašena. hagade. Jedan od tih primjeraka ide u Ma-
uređenja, kulture i tradicije pa su ljudi Prije nekoliko godina, Dervišova drid. Taj je tiraž određen na molbu Svjet-
bili limitirani.” supruga Servet, koja je u međuvremenu skog jevrejskog kongresa jer, po predanju,
Ono s čime se danas bore jesu stereotipi preminula, ispričala nam je da je Derviš sveta jevrejska voćka nar ima 613 sjemen-
i na svu sreću veoma rijetki izljevi mržnje Korkut donio Hagadu kući. Istog dana ki, onoliko koliko ima i zapovijedi u Tori.
na društvenim mrežama kada se razbukta je otišao u Visoko, pedesetak kilometa- Fotografije je napravio Dragoljub Zamuro-
sukob Palestinaca i Izraelaca. Simpatija ra od Sarajeva pa na planinu Treskavi- vić, popratni tekst napisao Valerijan Žujo,
koju Bošnjaci imaju prema Palestincima cu, gdje je kod jednog hodže u džamiji a projekt je uredio Bato Tomašević. Odš-
Kožemjakinu je razumljiva, no ipak bri- sakrio Hagadu, među Kur’anima. Na- tampana je u Trstu, u Lloydovoj štampariji
nu ga izljevi antisemitizma koje pročita kon rata je hodža donio Hagadu Dervi- vrijednosnih papira.
u komentarima članaka ili na mrežama. šu, a ovaj ju je vratio u Muzej. Korkuta Kada je trebala biti predstavljena, po-
“Nikada nas niko nije fizički napao, i njegovu porodicu je, zbog spašavanja javio se neočekivan problem. Nisu za nju
takvih problema nismo imali. Nažalost, Jevreja u Sarajevu tokom Drugog svjet- dobili CIP. Kada je Goran Mikulić otišao
u posljednje vrijeme je evidentan porast skog rata, izraelski muzej “Vad Yashem” u Narodnu i univerzitetsku biblioteku da
govora mržnje u javnom prostoru, mi osje- proglasio pravednicima. Zbog odbija- vidi zašto kasni izdavanje CIP-a, službe-
timo kada god izbiju sukobi na Bliskom nja da pristupi Komunističkoj partiji, nica mu je kazala da joj nije dao ime auto-
istoku. Nije nam svejedno ali se osjeća- komunističke su ga vlasti proganjale i ra. Tek nakon što joj je Mikulić objasnio
mo sigurno jer smo lojalni građani ove zatvarale nakon rata. da se ne zna ko je autor, izdala je CIP, ali
zemlje, ona je naša i volimo je.” Pedesetih godina prošlog stoljeća rad- je ipak kazala da su joj trebali dati makar
nici Zemaljskog muzeja spriječili su kra- prvu godinu izdanja.
PRAVEDNIK KORKUT đu Hagade, a u najvećoj je opasnosti bila Danas Mikulićevu Sarajevsku hagadu
Sarajevska hagada je 2003. godine pro- tokom troipogodišnje opsade Sarajeva od posjeduju kraljevske porodice, premijeri
glašena pokretnim nacionalnim spome- 1992. do 1995. godine. Nalazila se u sobi država, papa...
nikom Bosne i Hercegovine, a 2017. go- koja je bila izložena granatama. Profesor Prva dva primjerka Sarajevske hagade
dine je upisana u UNESCO-ov Registar Enver Imamović ju je, uz pomoć dvoji- predstavljena su u Washingtonu 2006. go-
memorije svijeta, posvećen pokretnoj kul- ce policajaca, iznio iz prostorije u kojoj dine. Ta dva primjerka danas su raritet i
turnoj baštini svijeta. U februaru 2018. se nalazila, a koja je već bila granatirana povučena su iz prodaje jer su odštampana
godine otvorena je obnovljena prostorija i poplavljena. Nije uništena samo zbog s greškom, s netačnim rasporedom strani-
u Zemaljskom muzeju u kojoj je izložena čvrstine sefa u kojem je bila zaključana. ca. Njih je Goran Mikulić ostavio svojim
Sarajevska hagada. Najprije je odnesena u katakombe koje unucima. n

STAV 20/8/2021 43