Page 41 - STAV broj 337

Piše: Nedim HASIĆ
Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

“Ne volim da sam praška, hoću da se
čuje za ono što radim”, kaže Goran Miku-
lić dok listamo knjige i monografije koje
je izdao u protekle skoro tri decenije. Nje-
gov osmijeh zarazi svakoga ko mu kroči
u ured, opusti ga i oraspoloži. Njegova
je energija fascinantna, ona skriva da je
riječ o čovjeku na sredini osme decenije
života koji je trebao davno biti u penzi-
ji. No i dalje radi, svake sedmice šparta
Bosnom i Hercegovinom promovirajući
knjige i monografije koje izlaze iz njego-
ve kancelarije i štamparije.
Ipak, ovih je dana Goran Mikulić po- Barceloni oko 1350. godine. Moguće je da uneseni pjesničko-obredni dodatak, koji
malo živčan, nervoza raste kako se bliži je nastala kao dar za vjenčanje članova dvi- sadrži po nekoliko pjesama najslavnijih
12. septembar, kada će, skupa s Jakobom je tada poznate familije Šošan i Elzar, jer pjesnika hebrejske književnosti iz njenog
Fincijem, predsjednikom Jevrejske za- se njihovi grbovi, štit s ružom (hebrejski takozvanog zlatnog doba, od desetog do
jednice u Bosni i Hercegovini, krenuti shoshan) i krilom (hebrejski elazar) nalaze trinaestog stoljeća.
ka Madridu. Goran Mikulić, poznati bo- na stranici na kojoj je i grb grada Barcelo- U bilješci nastaloj 1609. godine kaže
sanskohercegovački izdavač, sin čuvenog ne. “Najvjerovatnije je to tačno, jer su to se da knjiga ne govori protiv crkve, što
slikara Marija Mikulića, kojem se Saraje- simboli stupanja u brak”, kaže Mikulić. je vjerovatno rezultat provjere njenog
vo pokušalo odužiti imenujući po njemu Sadržaj Hagade ispisan je krasnopi- sadržaja od inkvizicije. Tokom 16. i 17.
jednu od ulica u svojoj centralnoj opći- som na prerađenoj i istančanoj koži, u stoljeća knjiga se nalazi na prostoru sje-
ni, četrnaestog će septembra Špancima u razdoblju kada papir još uvijek nije ušao verne Italije, što potvrđuju dvije kratke
Sefardskom centru u Madridu predstaviti u masovnu upotrebu. Ova izuzetna ru- zabilješke na njenim stranicama, a kada i
svoju izložbu “Sarajevska hagada”. kopisna knjiga ima 142 pergamentska pod kojim okolnostima dospijeva u Bosnu
“Ponosan sam”, kaže nam Mikulić dok lista. Neki od njih ispisani su krasnopi- i Hercegovinu, nije poznato. “Ono što je
nam pokazuje reprint i faksimile Sarajev- som, neki iluminirani, a neki su potpuno meni fascinantno kada je ona u pitanju
ske hagade koje nosi sa sobom u špansku prazni. Uvezani su u tabake po osam ili jeste činjenica da je njen autor u vrijeme
prijestolnicu. “Godi mi što ćemo se pred- dvanaest stranica. inkvizicije nacrtao zemlju kao okruglu,
staviti u Madridu. Ova je izložba obišla Na prva 34 lista nalazi se 69 minija- ne kao neku ravnu ploču”, naglašava Mi-
svijet, ali još nikada nije bila u zemlji u tura koje nadahnuto prikazuju stvaranje kulić prelistavajući knjigu. “Dalje, stva-
kojoj je Sarajevska hagada nastala, to mi je svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egip- ranje svijeta po predanju je trajalo šest
velika čast i zadovoljstvo. Knjiga je sku- ta pod Mojsijevim vodstvom i dalje, sve dana, sedmi je dan bio odmor. On je na-
pa, košta 1.900 eura i ova je izložba na- dok status vođe Jevreja nije preuzeo Još- crtao i kako se Bog odmara. To je šabat.
mijenjena onima koji su zainteresirani za ua, sin Nunov. Posljednje četiri minijature Autor Hagade bio je jedan od prvih koji
priču, a koji nisu u stanju da kupe knjigu. predstavljaju izuzetak u smislu da nemaju je nacrtao likove.”
To je čudesna priča o njenom putovanju direktan biblijski karakter. Na sljedećih
iz Španije do Bosne, kažem često da me to 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s PRODATA ZA 150 KRUNA
njeno putovanje podsjeća na put čovjeka obje strane kvadratnim hebrejskim pi- Malo se, skoro ništa ne zna o vremenu
koji je svjesno zagazio u minsko polje.” smom srednjovjekovnog španskog tipa. u kojem je iz Italije dospjela u ruke sara-
Posljednju cjelinu knjige čini naknadno jevske sefardske porodice Koen. Bili su,
MEĐ
Izložba “Sarajevska hagada” bit će po-
stavljena tri mjeseca u Sefardskom cen-
tru u Madridu uz pomoć čuvene Casa de
Sefarad i španskog Ministarstva vanjskih
poslova. “Bit će postavljena Sarajevska ha-
gada, ona je u centru izložbe. Uz nju ćemo
predstaviti ostale knjige koje smo štam-
pali, poput Mađarske hagade, i te posebno
52 stranice iz Sarajevske hagade uz koje će
stajati tekst na španskom i engleskom kao
pojašnjenje te dokumentarni film o putu
Sarajevske hagade”, pojašnjava Mikulić.
Na osnovu stilske analize iluminacija
i minijatura s njenih stranica, utvrđeno
je da je Sarajevska hagada nastala u sred-
njovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadaš-
nje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u

STAV 20/8/2021 41