Page 101 - STAV broj 231-232
P. 101
kolekcije. Iako je, kada je riječ o sačuva-
nim primjercima, obuhvaćen gotovo cijeli
osmanski period, ipak treba istaći da je
muzej posebno slavan po kolekciji Kur’ana
iz 19. stoljeća i po tome, vjerovatno, nema
premca. Ovdje su zastupljeni gotovo svi
poznati prepisivači, poput Mustafe Izze-
ta, Ibrahima, Ševkija, Mehmeda Nurija,
Ibrahima Felahija i drugih. Karakteristika
većine rukopisnih Kur’ana 19. stoljeća jesu
mali formati. Druga karakteristika jeste
što se dekorativni obrazac u potpunosti
razlikuje od onog iz ranijih stoljeća, jer
preovladavaju realistično izvedeni flo-
ralni motivi s paletom boja koja u sebi
uključuje ružičastu i svjetlozelenu boju,
a što je prije bilo nezamislivo. Također,
mnogo se koristila zlatna, kojom su, kao
podlogom, presvučeni kompletni listo-
vi. To je bilo i vrijeme kada su preuzeti
i neki dekorativni elementi iz Evrope, a
što je svakako ove prijepise odvojilo od
onih ranijih.
Druga velika cjelina unutar zbirke obu-
hvata kaligrafske panele i levhe. Ovaj dio
posebno je impresivan jer možemo pronaći
radove dvojice najvećih kaligrafa s kraja
15. i 16. stoljeća, Ahmeda Karahisarija i
šejha Hamdullaha, ali i ostale kaligrafe
iz tog zlatnog doba (koje obuhvata i 17.
i tromjesečnu izložbu 1998. godine u Me- Sabancı. U prizemlju muzeja može se vi- stoljeće) poput Imadula Hasenija, Dervi-
tropolitan muzeju u New Yorku, koju je djeti stari i skupocjeni namještaj porodice ša Alija i jednog od najvećih genija hafiza
gledalo154.000 posjetilaca (izložbe su bile Sabancı, dok je na spratu izložena islam- Osmana. Interesantno da tzv. muraka-al-
i u Parizu, Bostonu, Berlinu, Frankfurtu ska i osmanska umjetnost. bume s više stranica, a koji su bili najra-
i drugim velikim gradovima). Muzej je sprostranjenije forme kaligrafskog izra-
konačno otvoren 2002. godine KALIGRAFSKE ZBIRKE žavanja od 16. pa sve do 18. stoljeća, u 19.
u sklopu Univer- Priča o sakupljačkoj djelatnosti Sakıpa zamjenjuju levhe (mada će se muraka-al-
ziteta Sabancıja, barem kada je riječ o osman- bumi i dalje zadržati), a upravo je zbirka
skoj kaligrafiji, počinje sedamdesetih levhi ovog muzeja možda i najimpresiv-
godina prošlog stoljeća, kada kupuje nija u čitavoj Turskoj. Osim sultanskih
jednu kaligrafsku kompoziciju sulta- levhi, ovdje možemo naći izuzetno vrijed-
na Mahmuda II (nekoliko osmanskih ne radove najvećeg osmanskog kaligrafa
sultana veoma se uspješno bavilo kali- 19. stoljeća, poput Samija Efendija, koji
grafijom). Inače, ovo nije bila jedina je promovirao formu ispisivanja zlatnog
akvizicija kada je riječ o umjetnič- pisma na crnoj ili tamnoplavoj podlozi, a
kom radu nekog sultana s obzirom što će postati i njegov zaštitni znak. Osim
na to da se u zbirci čuva i kaligraf- njegovih radova, možemo uživati i u lev-
ski panel sultana Abdulmedžida, hama Mustafe Rakima, Mehmeda Šefika,
sina Mahmuda II. Međutim, tu Yesarizade Mustafe Izzeta i drugih.
nije kraj, zbirka posjeduje i pre-
pis Kur’ana princa Korkuta, sina BLAGO ZNAČAJNO ZA BOSNU
sultana Bajazida II. Korkut je U muzeju “Sakıp Sabancı” predstavlje-
bio veoma talentiran umjetnik, ne su i druge cjeline, poput zbirki bogato
a osim kaligrafije, bio je i od- ukrašenih dokumenata (fermana i berata)
ličan muzičar, te je izrađivao sa sultanskim tugrama, kojima je posve-
muzičke instrumente. Korkut ćena cijela dvorana. Najstariji su sačuvani
je bio blizak prijatelj s veli- oni Mehmeda I i Mehmeda II el-Fatiha iz
kim vezirom i Bošnjakom 15. stoljeća. Posebno iluminirani potječu
Ali-pašom. iz druge polovine 16. stoljeća, a što je in-
Zbirku osmanske kali- teresantno, tu možemo izdvojiti bogato
grafije i iluminacije muzeja dekorirane dokumente koji se dovode u
treba podijeliti u nekoli- vezu s Mehmed-pašom Sokolovićem i nje-
ko cjelina. Prva se odnosi govom suprugom princezom Ismihanom.
na prijepise Kur’ana koji Posebno su dojmljivi dokumenti s kraja
čine i najznačajniji dio 18. stoljeća, kada sultanske tugre dobijaju
STAV 8/8/2019 101
