Page 11 - STAV broj 144

donijelo odluku o prekidanju žalbenog postupka i proglasilo
konačnom prvostepenu presudu kojom je Delić osuđen na tri
godine zatvora.
Delić je u prvostepenom postupku proglašen krivim zbog
propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje mudžahedi-
na nad zarobljenim srpskim vojnicima u julu i augustu 1995.
godine. U žalbenom podnesku, Tužiteljstvo je tražilo da se De-
lićeva kazna poveća na sedam godina, ukazujući da kazna koja
mu je odmjerena “ne odražava težinu počinjenih zločina”, dok
su branioci tražili oslobađajuću presudu. Bio je to prvi slučaj u
kojem je optuženi preminuo nakon izricanja prvostepene pre-
sude. Žalbeno vijeće zaključilo je da ništa ne može promijeniti
“konačnost” presude izrečene u prvostepenom postupku koju,
stoga, treba smatrati “finalnom”.
Dvije godine prije Delićeve smrti, presuđeni su bivši ko-
mandanti Trećeg korpusa Armije RBiH i Sedme muslimanske
brigade Enver Hadžihasanović i Amir Kubura. Oni su 2006.
Rasim Delić godine proglašeni krivim za propust da spriječe i kazne zloči-
ne u srednjoj Bosni. Nakon žalbe, sudija Fausto Pocar Hadži-
političari i generali Srbije Nikola Šainović, Nebojša Pavković, hasanovića je osudio na tri, a Kuburu na dvije godine zatvora.
Sreten Lukić i Vladimir Lazarević. Hadžihasanović je osuđen jer nije kaznio odgovorne za okrutno
postupanje prema zatvorenicima u muzičkoj školi u Zenici 1993.
Goran Hadžić, predsjednik samoproglašene Republike Srp- godine, dok je Kubura presuđen jer nije kaznio počinioce pljač-
ska Krajina, optužen je u ukupno 14 tačaka, za progon, ubistva, ke imovine na području Ovnaka u junu i u Varešu u novembru
istrebljenje, mučenje, deportaciju, prisilno premještanje, pljač- 1993. godine. U Hagu su osuđeni i Hazim Delić i Esad Landžo
ku i razaranje privatne imovine i vjerskih objekata za zločine za zločine nad zatočenicima logora Čelebići kod Konjica. Delić
protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Ti su je osuđen na 18, a Landžo na 15 godina zatvora. n
zločini, prema optužnici, počinjeni u okviru udruženog zloči-
načkog poduhvata u kojem su, pod vodstvom Slobodana Mi-
loševića, pored Hadžića, učestvovali još i Milan Martić, Jovica
Stanišić, Franko Simatović, Vojislav Šešelj, Radovan Stojičić,
Željko Ražnatović i drugi pripadnici JNA, TO Srbije i Crne
Gore i SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem (SBZS), polici-
je i Državne bezbednosti Srbije. Hadžić nije dočekao presudu,
preminuo je tokom suđenja u Hagu.

Konačno, u junu ove godine počelo je ponovljeno suđenje
bivšim šefovima Državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću
i Franku Simatoviću, optuženim za učešće u udruženom zlo-
činačkom poduhvatu u cilju nasilnog i trajnog uklanjanja ne-
srpskog stanovništva s velikih dijelova teritorije Hrvatske i
Bosne i Hercegovine.

PRESUĐENI BOŠNJACI

Jedna od teza koje su se mogle čuti nakon presude jeste i
ona da se u Hagu sudilo čelnicima Herceg-Bosne, dok su zločini
nad Hrvatima ostali nekažnjeni. I tu činjenice govore drugači-
je. Prije svega, Hag je i oslobađao optužene Hrvate. Osim Go-
tovine i Markača, u Hagu su, tako, oslobođeni i Ivan Čermak,
Dragan Papić, Zoran Kupreškić, Mirjan Kupreškić i Vlatko
Kupreškić. Dalje, jasno je da je na mnogo mjesta u BiH poči-
njen ratni zločin nad hrvatskim civilima i da je odavno za te
zločine krivce trebalo kazniti. Za tu sporost i nerad treba, pri-
je svih, kriviti Tužiteljstvo BiH, koje nedopustivo sporo istra-
žuje i podiže optužnice za zločine počinjene nad Hrvatima. I
ne samo nad njima.

Kada su u pitanju presuđeni zločini, treba podsjetiti da je
komandant Armije RBiH umro kao presuđeni ratni zločinac.
Presuđen je komandant jednog od korpusa Armije BiH. Pred
Sudom BiH trenutno se sudi Sakibu Mahmuljinu, komandantu
jednog od armijskih korpusa. U toku je i suđenje Enveru Buzi,
optuženom za zločin u hrvatskom selu Uzdol. U junu 2010. go-
dine Žalbeno vijeće odbacilo je zahtjev odbrane generala Rasi-
ma Delića da se započeti žalbeni postupak nastavi do donoše-
nja konačne presude. Zahtjev je podnesen u ime Delićevog sina
nakon što je bivši komandant Generalštaba Armije BiH premi-
nuo 16. aprila 2010. godine u Sarajevu. Vijeće je istovremeno

STAV 7/12/2017 11