Page 33 - STAV broj 144
P. 33

S obzirom na tradiciju Katoličke crkve,
                                                                                            ne bi trebalo kritizirati Crkvu zbog služe-
                                                                                            nja mise zadušnice ratnom zločincu Pralj-
                                                                                            ku. Muslimani vjeruju da pokajanje prima
                                                                                            Bog Uzvišeni, a ne vjerska institucija, te
                                                                                            govorimo o domenu tajne između čovjeka
                                                                                            (Božijeg roba) i Rabba (Boga), ostalo spada
                                                                                            u domen ljudskih špekulacija. Međutim,
                                                                                            don Damir Stojić i fra Mario Knezović,
                                                                                            kao i neki drugi dužnosnici Katoličke
                                                                                            crkve, o Praljku su tokom mise govorili
                                                                                            odabranim riječima punim divljenja. Ta-
                                                                                            kav odnos sukladan je i s hrvatskom po-
                                                                                            litikom koja je uglavnom slala poruke o
                                                                                            “heroju, a ne zločincu”. Katolička crkva,
                                                                                            pak, odavala je dojam da nad samoubicom
                                                                                            želi provesti instantnu beatifikaciju koja
                                                                                            ima svoju političku pozadinu, sapiranja
                                                                                            one zločinačke pozadine zbog koje je i
                                                                                            osuđen, a u koju je direktno involviran
                                                                                            bivši hrvatski državni vrh.
                                                                                            Jedini Praljkov grijeh koji se na razi-
                                                                                            ni institucije Crkve problematizirao jeste
                                                                                            samoubistvo, pri čemu su grubo prešuće-
                                                                                            ne činjenice koje je ustanovio Haški sud.
                                                                                            Žrtve udruženog zločinačkog poduhvata,
                                                                                            na čijem je čelu, između ostalih, stajao i
                                                                                            zločinac Praljak, ni jednom riječju nisu
                                                                                            spomenute na misama zadušnicama za nje-
                                                                                            govu dušu. Gledano isključivo iz pozicije
                                                                                            katoličanstva, nije li Praljku potrebna za-
                                                                                            dušnica i zbog zlodjela za koja je odgovo-
                                                                                            ran? Katolička crkva mogla bi reći da ne
                                                                                            priznaje zemaljski sud već onaj nebeski,
                                                                                            no zna li svećenik u Zagrebu kako sudi
Upravo davanjem mise zadušnice za po-              Da će se Crkva zaista prema ratnom       Bog i ima li uvid u tajnu Božijeg oprosta
kojne priznaje se njihova grešnost i po-       zločincu Praljku imati razumijevanja, po-    i ljudskog pokajanja? Misli li možda Cr-
treba za čišćenje njihovih duša. Združeni      tvrđeno je već istog dana kad se on ubio.    kva u Hrvata da je Isus bio Hrvat? Misli
vjernici na tim misama svojom molitvom         Dana 29. novembra, u prepunom svetištu       li Crkva u Hrvata da su Bošnjaci koji su
pomažu dušama u čistilištu kako bi pri-        “Sv. Mati Slobode” u Zagrebu, studentski     ubijani i mučeni za vrijeme Praljkovog
hvatile svoje grijehe, priznale ih i očistile  kapelan don Damir Stojić održao je misu      zapovijedanja HVO-om manje ljudi, da
se – vjeruju katolici, te u posljednjih pe-    zadušnicu za generala Slobodana Praljka,     ne zaslužuju milosrđe, da njihova patnja
desetak godina služe mise zadušnice čak        koji je tokom presude hercegbosanskoj        i žrtva nije dostojna bilo čijeg pokajanja?
i samoubicama s nadom da su se pokajali        šestorki sam sebi oduzeo život. “S jedne     S aspekta morala, pitamo se ima li Kato-
prije nego ih je napustila duša.               strane, Majka Crkva, a ni mi vjernici ne     lička crkva uopće trunku nečiste savjesti
                                               možemo odobriti taj čin koji je napravio     dok zagovara i praktično beatificira osu-
    “U Katoličkoj crkvi sad je takav stav da   general Praljak. S druge strane, primije-    đenog ratnog zločinca?
se ne zna je li se samoubojica, u trenutku     tio sam osudu. Ni Majka Crkva ne prima       Međutim, ne treba zaboraviti da organi-
kad je vršio čin samoubojstva, možda po-       pravo osuđivati. Mi ne znamo što se do-      ziranje zadušnice za Slobodana Praljka nije
kajao. To nije nešto protivno zbog čega se     gađalo u mislima našeg generala. Možemo      izdvojen slučaj. Prošle je godine u Zagrebu
ne bi mogao organizirati katolički pogreb.     se moliti dragom Bogu da bude milostiv       održana misa zadušnica za Antu Pavelića.
U ovom slučaju, kod pokojnog Slobodana         prema generalu Praljku. I sam je Gospo-      Ove je godine u Otočcu održana i misa za-
Praljka, Crkva će imati sasvim normalni        din na križu gledao nepravdu i govorio:      dušnica za Juru Francetića. Očito i za ovaj
crkveni pogreb. Poći će od toga da se mož-     ‘Oprosti im, Oče, jer ne znaju što čine!’    dvojac imaju razumijevanja, apstrahirajući
da u svojoj svijesti pokajao u trenutku kad    Zato Majka Crkva moli za Božje milosrđe      njihovo dokazano genocidno i zločinačko
je ispijao otrov. Zato, danas Crkva rijetko    i oproštenje. Crkva u Hrvata danas moli      djelovanje. Očito da organiziranje misa
gdje odustaje i ne radi crkvene pogrebe        da uzdignutom glavom idemo naprijed”,        zadušnica ima malo veze s brigom o duši
ljudima koji su, iz bilo kojeg razloga, oča-   poručio je don Damir Stojić.                 generala Praljka, a puno s politikantskim
ja, izostavljenosti, izvršili samoubojstvo.                                                 prikrivanjem odgovornosti za udruženi
Ovakva praksa pojavljuje se u novije doba,         Fra Mario Knezović slavio je na Koče-    zločinački poduhvat. Naravno, nas to ža-
od Drugog vatikanskog sabora, kad se po-       rinu misu zadušnicu za Praljka, istaknuvši   losti jer smanjuje mogućnost da će u bu-
čelo promišljati o zbiljnostima modernog       da “Katolička crkva ne drži čin samouboj-    dućnosti službena crkva, kojoj bi zadaća
življenja i da se ne može biti rigidan pre-    stva prihvatljivim, ali u kontekstu smrti    trebala biti širenje mira i ljubavi, imati
ma ljudima koji su se u danim okolnosti-       Slobodana Praljka može je pokušati ljudski   značajnijeg udjela u procesu pomirenja i
ma odlučili na takav čin”, rekao je sociolog   razumjeti ulazeći u misterij njegove odluke  neophodne hrvatske katarze.  n
religije Ivan Markešić za Index.hr.            i poruke tog čina”.

                                                                                                                    STAV 7/12/2017 33
   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38