Page 51 - STAV broj 144
P. 51

Piše:                                                                                                                                      stajališta
İbrahim Kalın
                                           ISTOČNI PARNAS

                                           Ima jedan jezik koji bi svako trebao naučiti

                                           Pričanje jezikom
                                           srca u vremenu
                                           izgubljenih značenja

                                           Riječi izgovorene srcem mogu se čuti jedino ako dolaze iz drugog srca.
                                           To znači da srca moramo učiti kako da razgovaraju s drugim srcima.
                                           Rumi je vjerovao da sva ljudska bića imaju kapacitet da govore tim
                                           jezikom. Srce nije samo stanište osjećanja i emocija. Ono je i stanište
                                           misli, ideja i značenja. Jedna od skupljih grešaka moderne filozofije jeste
                                           svođenje srca, sjedišta blagoslovenog i realiziranog znanja, na čisto
                                           sentimentalnu i psihološku sposobnost

R azličiti izvori potvrđuju po-            vjerovao da sva ljudska bića imaju ka-     predstavljaju kao strukture sa znače-
            stojanje više od 7.000 živih   pacitet da govore tim jezikom. Činje-      njem i važnošću.
            jezika. Nekima od njih govore  nica je da islamska intelektualna tra-     Mi stvaramo onoliko koliko znače-
            milioni ljudi, a nekima mno-   dicija drži da je srce epistemički organ   nja otkrijemo. Tu um i srce hrane jedno
go manje zajednice. S 23 jezika služi se   od iste važnosti kao što su um i inte-     drugo i daju nam holističko razumije-
više od pola svjetske populacije. Svi oni  lekt. Srce nije samo stanište osjećanja    vanje stvarnosti.
imaju isti cilj i funkciju: komunicira-    i emocija. Ono je i stanište misli, ideja  Vratimo se Rumiju. Zašto on pre-
nje misli, značenja i osjećanja između     i značenja. Jedna od skupljih grešaka      ferira jezik srca radije nego govorenje
ljudi. U izuzetno raznolikom svijetu       moderne filozofije jeste svođenje srca,    zajedničkim jezikom? Razlog je jedno-
jezika mi izražavamo ideje i osjećanja,    sjedišta blagoslovenog i realiziranog      stavan, ali i dubok. Ljudi iz istog lingvi-
govorimo nešto i sebi samima i drugi-      znanja, na čisto sentimentalnu i psi-      stičkog svijeta mogu imati različite ideje,
ma. Riječima i rečenicama izražavamo       hološku sposobnost.                        ali srce jezika nadilazi sitne različitosti i
značenje naših djela. Idealno, putem                                                  podiže ljude na viši nivo percepcije. To
racionalne komunikacije mi izražava-           Um i srce nisu neprijatelji. Napro-    je kao penjanje na planinu odakle vidi-
mo naše različitosti. Ali može li nam      tiv, oni tvore i upotpunjavaju čovjeka.    mo cijelu dolinu, a ne samo njen dio.
govorenje istog jezika uvijek omogu-       Bez jednog od njih čovjek postaje ne-      Što se više popnemo, dublje razumije-
ćiti da izrazimo naše ideje?               dovršen i grub. Um, ili razum, sam ne      vamo. To duboko razumijevanje, a ne
                                           može prenijeti sve naše misli i osjeća-    hrpa neprovarenih informacija, dovodi
    Postoje prilike kada nam isti jezik    nja jer mi smo ipak više od “mašina za     do intelektualne zrelosti, vjere, vrline
ne pomaže da prevladamo sukobe i           razmišljanje”. Mi smo također ljudska      i suosjećanja. Te vrijednosti i principi
konflikte. Tu nam je potrebno više od      bića koja osjećaju, mole se, plaču, uži-   izvlače najbolje iz ljudi.
lingvističke sposobnosti da bismo do-      vaju u lijepim stvarima, razmišljaju o     To objašnjava i Rumijevu univerzal-
segli umove i srca drugih ljudi. Kako      značenju našeg postojanja u ovom pro-      nu privlačnost iako je on većinu svoje
je rekao Mevlana Dželaludin Rumi:          laznom svijetu.                            vanvremenske poezije napisao na odre-
“Bolje je govoriti istim srčanim jezi-                                                đenom jeziku i na određenom mjestu.
kom nego istim jezikom.” Znakovite             Srce samo po sebi nije dovoljno da     Kao i svi mudraci, on traži univerzalno
misli, izražene putem jezika, dobija-      izrazi naše misli i ideje na jasan i lo-   i trajno značenje izvan određenih izra-
ju značenje kada dopiru i do srca, a       gičan način. Srce i um nam daju inte-      žaja. Traži značenje radije nego formu,
ne samo uma sagovornika. One imaju         grirano Ja – Ja koje svijet vidi ujedno    bez njenog zanemarivanja. Napokon,
efekt na naše duše kada ih iskomuni-       i očima racionalnih principa i trans-      on je pjesnik sposoban izraziti najdu-
ciramo jezikom srca.                       cendentnih vrijednosti. Umom i jezi-       blja značenja kroz lijepu poeziju i pri-
                                           kom stvaramo značenje. Ali, značenje       če koje privlače pažnju. On ih zasniva
    Riječi izgovorene srcem mogu se        tražimo i u nasljednoj prirodi stvari.     na značenju jer zna da je značenje ono
čuti jedino ako dolaze iz drugog srca.     Mi stvarima prilazimo uz mentalni          što traje i što nas oslobađa.  n
To znači da moramo srca učiti kako da      okvir da bismo izvukli neko znače-
razgovaraju s drugim srcima. Rumi je       nje. Ali je tačno i to da nam se stvari

                                                                                                         STAV 7/12/2017 51
   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56