Page 60 - STAV broj 213

DRUŠTVO

kontinuitetom trajanja. Nakon medrese, “Jednoj sam djevojci, dok
zaputio se u Kairo, gdje je studirao arap- sam je vozio u taksiju,
ski jezik i književnost na čuvenom Uni-
verzitetu Al-Azhar, a poslije i na Filozof- prevodio i objašnjavao
skom fakultetu u Sarajevu. Šarić aktivno sevdalinku ‘Ali-paša na
govori arapski, njemački i engleski jezik.
U Švicarsku je došao 2007. godine. Sretno Hercegovini’... Nakon što je
je oženjen i otac je četiri divne djevojčice. čula završne stihove, ‘Da
me prosiš, ne bih pošla za
TAKSI S OKUSOM BOSNE
Ahmed Šarić čovjek je koji je vjero- te, / da s’ oženiš, bih se
vatno najviše uradio na promociji sev- otrovala’, rekla mi je da
dalinke i bosanskog srednjovjekovnog bi odmah mogla izvršiti
naslijeđa u Švicarskoj. Nije to činio u
okviru neke institucije, kroz tribine, na- harakiri”
učne publikacije ili periodiku. Šarić to
svakodnevno čini kroz svoju firmu. Na- vrijednosti. Što se tiče odabira tog imena, sam došao, koga imam tamo... Uglavnom
ime, on je 2017. godine pokrenuo vlasti- htio sam da uvijek imam uz sebe nešto im je prva asocijacija na Bosnu protekla
tu taksi-firmu registriranu pod imenom što će me podsjećati na Bosnu. Također, agresija na našu zemlju. Stariji se sjete i
“Lilium Bosniacum”, što je latinski na- htio sam s drugima podijeliti saznanja o olimpijade i obavezno je spomenu. Drago
ziv za posebnu vrstu ljiljana koji raste u vlastitoj kulturi”, kaže Šarić. mi je da se i Švicarci zanimaju za trenutno
Bosni i Hercegovini. Mušterije vrlo često pitaju o porijeklu stanje u našoj zemlji, za posljedice rata,
Kako kaže, ideja da tako nazove taksi tog imena, zanima ih šta ono predstavlja a preko ljiljana ih zaintrigira i historija
je njegova. “Ako je ljiljan simbol zemlje i zašto se firma po njemu zove. Bosne”, kazuje Šarić, ističući da se mlađe
iz koje potječem i u koju mislim biti “Kada ljudi upitaju šta je to, ja im generacije zanimaju za mogućnost provo-
pokopan, to je onda ono što ja nosim sa objasnim da je to nešto što nema nigdje đenja godišnjeg odmora u Bosni, na šta
sobom gdje god bio. Ljiljan je neodvo- drugo. To je autentični bosanski ljiljan ih Ahmed ohrabruje.
jivi dio mog identiteta. Mislim da je to koji je bio i na zastavi srednjovjekovne “Ja ih maksimalno motiviram da dođu
jedini simbol koji trenutno okuplja sve bosanske države. Onda im kažem šta on u Bosnu. Čak im se nudim kao kontakt
patriote u Bosni i Hercegovini, sve one simbolizira, te im na neki način predsta- za informacije, bilo da ih nešto tek zani-
koji Bosnu doista doživljavaju kao svoju vim svoju kulturu”, pojašnjava Ahmed. ma, ili da im treba poveznica s nekim ako
domovinu, bili oni muslimani, katolici, Mušterije, kako kaže, budu pozitivno žele otići na odmor u Bosnu. Serbez im
pravoslavci... Zbog toga sam za naziv fir- iznenađene pričom o ljiljanu, a posebno obećam da neće zaboraviti svoj odlazak i
me odabrao latinski naziv za ovaj auten- im bude zanimljivo to što neko u nazivu da se neće pokajati ako u Bosni provedu
tični bosanski cvijet. Smatram da se oko jedne taksi-firme ima nešto s tako boga- neko vrijeme”, priča Šarić.
toga možemo okupiti u Bosni i Hercego- tim značenjem. Među korisnicima njegove usluge bilo
vini. To nije ekskluzivno bošnjački sim- “Ne samo da im je to interesantno je i onih koji su posjećivali Bosnu i Herce-
bol. Upravo bi Bošnjaci bili najsretniji nego u tome prepoznaju i moju ljubav pre- govinu. “Jedan mlađi čovjek mi je rekao
kada bi se i drugi narodi u Bosni okupili ma Bosni. Onda krene razgovor o Bosni. da on nakon prvog turističkog odlaska
oko ovog simbola i ostalih zajedničkih Zanima ih otkad sam u Švicarskoj, kada ide svake godine u Bosnu, pet do sedam
dana. Bilo mi je zanimljivo što on nije
isticao prirodu i gradove, naše kulturno
naslijeđe, već ljude, njihovo gostoprim-
stvo, opuštenost i spremnost za druženje
u svako doba dana i noći. A to je ono što
ponajviše fali Švicarskoj, ta ljudska topli-
na i opuštenost. Njegova zapažanja veoma
su me obradovala”, veli Šarić.
Kako kaže, ni naši ljudi porijeklom iz
Bosne ljiljane uglavnom ne doživljavaju
kao simbol srednjovjekovne bosanske dr-
žavnosti niti o tome znaju nešto posebno,
ali su svjesni da je to važan simbol oko
kojeg se okupljamo danas, iako to više nije
naš zvanični simbol. Tako ga prepozna-
ju ne samo Bošnjaci već i drugi narodi s
prostora bivše države. “Imao sam priliku
voziti jednu djevojku porijeklom iz Srbi-
je. Kad je izlazila iz taksija, dao sam joj
svoju vizitku na kojoj je ljiljan. Ona je to
pogledala i rekla: ‘Pa ti si pravi Bosanac.’
Nije osjetila odbojnost zbog ljiljana nego
ga je i ona doživjela kao simbol Bosne i
u tome prepoznala moj identitet. Ta je
djevojka moja stalna mušterija. Od svih

60 4/4/2019 STAV