Page 7 - STAV broj 164-165

KONAKOVIĆEVA “KARLEUŠA”

Novoformirana partija Elvedina Konakovića trenutno liči na ambulantu. Red liječnika, red prele-
tača iz drugih stranaka, red vječitih što općinskih, što kantonalnih zastupnika. Tako trenutačno
izgleda članstvo Naroda i pravde, sudeći po saopćenjima koje objavljuju na zvaničnoj stranici na
Facebooku. Jedno od posljednjih pojačanja Konakovićeve stranke jeste Sabina Silajdžić, vanredna
profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu. Silajdžić je u javnosti postala poznata po svojoj
“antivakcina” kampanji, pa je u ovdašnjim medijima postala neka vrsta Jelene Karleuše koja u su-
sjednoj Srbiji provodi sličnu kampanju terorizirajući svoje pratioce po društvenim mrežama. Silajdžić,
majka šestero djece, odlučila je da svoju djecu neće vakcinirati, a kao razlog navodi da je vakcina-
cija nedovoljno istražen fenomen iz medicinskog aspekta, te da vakcine, kako je kazala u jednom
od javnih istupa, ne predstavljaju potpuno bezazlen niti trajni vid imunizacije. Pošto u svim svojim
istupima Konaković insistira na dosljednom provođenju pravde (i naroda), sudu i kažnjavanju za bilo
kakav oblik krivičnog djela, onda treba očekivati da svoju novu članicu podsjeti kako je u BiH imuni-
zacija zakonska obaveza te da se, prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u FBiH,
roditeljima koji ne vakciniraju djecu mogu izreći novčane kazne od 100 do 2.000 maraka. /N. H./

JOŠ JEDAN ŠOVINISTIČKI ISPAD
MILJENKA JERGOVIĆA
Prije desetak godina u sarajevskom naselju konkurencije, s nekoliko kolača, među koji-
Grbavica otvorena je obnovljena slastičar- ma su prednjačili šamponeza i boem, koji su krajnjeg pojednostavljivanja i svođenja sara-
na “Jadranka”, koja je prije rata važila za jed- u onom vremenu bili bolji od većine drugih u jevskog identitetskog ključa”.
nu od najboljih u Sarajevu. Trajala je u svom Sarajevu, “Jadranka” je doživljavana kao jed- Jergović nam poručuje da oni kojima je “došla
novom poslijeratnom izdanju nešto više od na od najboljih gradskih slastičarni. baklava” i koji danas prevladavaju u Sarajevu
decenije, i onda se ugasila. Žaleći zbog toga, Svodeći multikulturalnost (šta god da to zna- nisu kadri prenositi urbane tradicije, odnosno,
Miljenko Jergović u tekstu objavljenom na čilo) sarajevskih slastičarni na ponudu kolača iz toga proistječe da ljubitelji orijentalnih ko-
portalu Radija Sarajevo 21. aprila, iako pri- “građanskog” (zar je moguće da je ovo neko lača ne pripadaju svijetu urbanih. On na sve
znaje da je kolače iz “Jadranke” posljednji put napisao) tipa u “Jadranki”, Jergović tvrdi da ta to praktično isključuje mogućnost da postoje
jeo još u ljeto 1991. godine, tvrdi da je ova multikulturalnost sarajevskih slastičarni “zatva- ljudi kojima su “stigle” i torte i baklave. Ne,
slastičarna propala jer je došlo do promje- ranjem ‘Jadranke’ dolazi svome definitivnom po Jergoviću si ili Građanin ili Orijentalac, ili
ne strukture stanovništva Sarajeva. Jergović i konačnom kraju”. Jer, Jergović je mišljenja si urban ili nisi, sve ovisi o tome jedeš li tor-
u tekstu ne dovodi ničim u sumnju kvalitetu da se “na svakodnevnom, svakogodišnjem i tu ili baklavu.
kolača, možda i neatraktivnost lokacije, ne cjeloživotnom dodiru i prepletu orijentalnih A šta se, zapravo, dogodilo s ovom slastičar-
zanima ga ni snažna konkurencija koja je u i građanskih kolača zasnivala i sarajevska nom i zašto je stavila mandal? “Jadranka” nije
međuvremenu nastala, za njega je, čini se, multikulturalnost”. imala dovoljno dobru kvalitetu i marketing da
suština recepture za dobar kolač nostalgija. Nastranu besmisao svođenja sarajevske mul- sebi time osigura uspjeh i opstanak na tržištu.
Po Miljenku Jergoviću, “‘Jadranke’ je nestalo” tikulturalnosti na ponudu kolača, nastranu i Kolači se prave od putera, jaja, brašna, čo-
zato što je “prekinut lanac sjećanja” i zato što to što, po njemu, proizlazi da ono što je ori- kolade..., ni u jednoj recepturi nije navedena
“nema više onih koji bi prenosili tradiciju”. Svi jentalno ne može biti i građansko, bit će da nostalgija kao sastojak. Zatvaranjem “Jadran-
“čija su nepca pamtila šamponeze tortu i u Jergović ili svjesno fantazira, ili živi u nekom ke” Sarajevo nije izgubilo na svojoj multikul-
njoj nalazili okus svoga Sarajeva ” ili “leže po drugom vremenu ili žmiri pred današnjim Sa- turalnosti, već je ostalo bez slastičarne koja
gradskim grobljima” ili su “razasuti po svije- rajevom, u kojem postoji nevjerovatno velika je pravila nedovoljno ukusne kolače. Sve je
tu”, smatra Jergović, i tako ko zna koji put u konkurencija među slastičarnama i kolačima ostalo špekulacija. /M. S./
svojim tekstovima postavlja sebe kao mjeru svih tipova, boja, mirisa i ukusa, čije receptu-
stvari u gradu kojeg je usred rata napustio. re dolaze iz svih dijelova svijeta.
Jer, koliko god to Jergoviću bilo nevjerovatno, Ali, Jergoviću nije bilo dovoljno svesti multi-
u Sarajevu i danas živi ogroman broj njegovih kulturalnost Sarajeva na odnos građanskih
prijeratnih stanovnika, među kojima je bilo i i orijentalnih kolača, te time, zapravo, uvesti
mušterija ondašnje “Jadranke”, ali i njihove kategorije Građanin i Orijentalac i jednu dru-
djece i unučadi kojima je tradicija mogla biti goj suprotstaviti, on ide dalje pa kaže: “Gra-
prenošena. Da se razumijemo, ni stara “Ja- đanstvo s kojim su stigle torte bilo je od svih
dranka” nije bila Bog zna kako posjećena vjera i nacija, kao što su i oni kojima su s ori-
ni u svojim najboljim danima. Imala je stalne jenta došle baklave bili od svih vjera i nacija.
kupce, ali daleko od toga da je pred njom Prekinuti lanac sjećanja, kao i nemogućnost
bilo redova i čekanja na mjesto, premda nije prenošenja urbanih tradicija, itekako se tiču
imala više od nekoliko stolova. Bez prave nestanka jednih i prevladavanja drugih, te

STAV 26/4/2018 7