Page 14 - STAV broj 367
P. 14
POLITIKA
sile sa stvarno efektivnim utjecajem na te One nisu bile dio ženevskog mirovnog videozapis, formalni ili neformalni, koji
prilike, a naročito stanje na bojištu, jasno procesa u kojem je navodno Komšić spa- bi potvrdili ovu Komšićevu optužbu. A
ukazivali na nužnost konceptualnog za- šavao BiH od koncepta “muslimanske dr- ne postoji jer nikada nije ni proizveden
okreta, pojavila se i ova inicijativa i pri- žave” i u odnosu na njega predstavljaju od Alije Izetbegovića. Komšić ima do-
jedlog o kojem govori Komšić kao jedna svojevrsnu diplomatsku subverziju kojom kazanu sklonost da dokazuje objektivni
od ponuđenih ideja. su Amerikanci promijenili tok mirovnog značaj svoje uloge u povijesti citiranjem
Ovdje ne treba nimalo ispuštati iz vida procesa. Mnogo je objektivnih faktora i tumačenjem subjektivnih stavova i mi-
činjenicu da se nakon februarskog masakra koji su ga učinili ne samo mogućim već šljenja, a mi znamo da je Oven-Stolten-
na Markalama i ultimatuma NATO-a da i nužnim. Među njih ne spada inicijati- bergov plan, koji je značio podjelu BiH i
se teško naoružanje povuče ili stavi pod va Prvog općeg sabora Hrvata Bosne i stvaranje bosanske republike za Bošnja-
kontrolu položaj rukovodstva RBiH su- Hercegovine, niti je ta inicijativa mogla ke, sve do usvajanja Vašingtonskog ugo-
štinski promijenio, jer je Sarajevo sve Izetbegovića na bilo koji način prisiliti vora bio aktuelna ponuda međunarodne
vrijeme bilo najvažnije sredstvo pritiska ili primorati da odustane od bilo čega i zajednice. Ima, s druge strane, dovoljno
na njih. Ovo je značilo oslobađanje zna- opredijeli se za bilo šta. Za takvo nešto dokaza (intervjua, zaključaka, stenogra-
čajnog broja snaga ARBiH koje su lah- Prvom općem saboru je nedostajao odre- ma) da Izetbegović nije bio sklon takvom
ko mogle pacifizirati srednju Bosnu, a u đen broj divizija, koje je, s druge strane, rješenju, da ne bi trebalo trošiti mnogo
situaciji kada bi Hrvatska bila pritisnuta Tuđman imao, pod oznakama HV-a, ali riječi na to da kojim slučajem nemamo
sankcijama, vjerovatno voditi i raspletu revizioniste i provokatore kojima se sada
u kojem bi hercegovački HVO bio priključio i Ivo Komšić. I nije Ivo prvi
gurnut u more. koji se pojavio u javnosti iznoseći tvrdnje
Redman je boravio u Sarajevu 14. da je spašavao Bosnu od Alije Izetbegovi-
i 15. februara po pitanju ultimatu- ća. Radili su to prije njega Sefer Halilo-
ma NATO-a srpskim snagama i raz- vić, Muhamed Filipović, Rusmir Mah-
govarao s Izetbegovićem o započetoj mutćehajić, Fahrudin Radončić te neka
normalizaciji odnosa s Hrvatskom. druga manje zvučna imena koja su sebi
Složili su se oko toga da je potrebno pokušavala priskrbiti historijski značaj
obustaviti sukobe u srednjoj Bosni da providnim lažima.
bi se omogućili razgovori s Hrvatima Komšić piše da je njihov prijedlog
na jednoj produktivnoj osnovi. usvojen 6. februara spasio stvar na pre-
Nakon povratka iz Sarajeva, Redman govorima u Ženevi. Charles Redman
je 16. februara u razgovoru s Granićem rekao je Mati Graniću 16. februara da
prezentirao cjelovit koncept nove ame- Amerikanci hoće brzo rješenje i da to
ričke inicijative. Predstavljen je koncept hoće tako da izbjegnu sigurnu bloka-
federalne države Hrvata i Bošnjaka, te du prijedloga koju su očekivali u Že-
uređivanje konfederalnih odnosa suvere- nevi. Od Hrvatske se očekivalo da to
nih država Hrvatske i Bosne i Hercego- podrži i ona je prihvatila, što znači da
vine. Svebosanski parlament s paritetom Komšić ili bilo ko drugi nije u Ženevi
i mogućnost kantonizacije cijele države. izborio ništa što bi vodilo Vašington-
Sedmicu dana kasnije, 23. februara, u Za- skom sporazumu i stvaranju Federa-
grebu je potpisana obustava vatre između cije BiH (i planirane konfederacije s
ARBiH i HVO. Nakon potpisivanja pre- Hrvatskom), već je taj ugovor posti-
kida neprijateljstva, iz State Departmenta gnut upravo zaobilaženjem Ženeve,
je saopćeno da će se predstavnici Bošnja- mirovne konferencije o bivšoj Jugo-
ka i Hrvata sastati u Washingtonu pod slaviji i njenih instrumenata blokade.
pokroviteljstvom SAD-a i razgovarati o Hrvatskoj je za kooperativnost
stvaranju jedne suverene države s dvije re- nagoviještena mogućnost rješava-
publike: srpskom i hrvatsko-bošnjačkom. nja problema UNP-a zona i ubr-
Washington je uputio poziv funkcioneri- zano približavanje EU i NATO-u.
ma Vlade Hrvatske, kao i predstavnicima Redman je doduše u tom trenutku procje-
HRHB-a na čelu s Krešimirom Zubakom, i HVO-a, pa su stoga smiješni prigovori njivao da Izetbegović još uvijek oklijeva,
da se sastanu s bosanskohercegovačkom da je neko mogao aktere mirovnog spo- što je bilo i za očekivati, dok je Silajdžić
delegacijom koju je predvodio premijer razume – predstavnike HRHB – isklju- spreman prihvatiti prijedlog. Naravno,
Haris Silajdžić. Iz ove strukture pozva- čiti iz procesa ustavno-pravnog ustroja svako objektivan zna da je jedino rele-
nih pregovarača proizlazi i komentar na Federacije, u čijem su stvaranju svojim vantno bilo Izetbegovićevo mišljenje. Ivo
Komšićeve zajedljive opaske u kooptiranju potpisom učestvovali, iz čega su naravno Komšić je u svemu tome bio sporedan lik.
predstavnika HRHB u rad ustavotvorne proistjecale i njihove obaveze i prava u No, i kao takav, imao je svoju važnost jer
skupštine Federacije. njenoj implementaciji. je njegovo prisustvo značilo da Bošnjaci
Pregovori u Washingtonu započeti su nisu odustali od multietničke BiH u nje-
26. februara. Tokom pregovora Amerikanci IZMIŠLJANJE ALIJINE “MUSLIMANSKE nim ZAVNOBiH granicama te da ostav-
su diktirali tempo i nisu dopuštali bitne DRŽAVE” ljaju prostor za raznolikost koja se danas
izmjene temeljnih odrednica preliminar- Dakle, ne postoji dokaz da je postojao prepoznaje pod nazivom probosanska po-
nih ugovora o federaciji i konfederaciji. bilo kakav zvanični prijedlog od bošnjač- litika. Ipak, Komšiću to nije dovoljno,
Sve u svemu, ideje na osnovu kojih je ke strane na čelu s Alijom Izetbegovićem pridodao bi na to, iznošenjem laži, važ-
potpisan Vašingtonski sporazum i sve oko za stvaranjem tzv. muslimanske drža- nost koju realno nema. U tom probosan-
tog diplomatskog akta jesu Pax Americana. ve. Ne postoji ni jedan zaključak, citat, skom rascjepu koji su mu otvorili upravo
14 18/3/2022 STAV