Page 62 - STAV broj 251-252

DRUŠTVO

120 godina od slučaja Fate Omanović

OTMICA I POKRŠTAVANJE KOJI

SU POKRENULI BOŠNJAČKO

POLITIČKO ORGANIZIRANJE

Agresivna Stadlerova prozelitska politika pospješivala je
osjećaj nesigurnosti muslimanskog stanovništva. Nisu bile
rijetke pojave otmica muslimanske djece i djevojaka koje su
Piše: Hasan EMINOVIĆ
sklanjana po crkvama, pokrštavane i udavane za katolike.
Historija je zabilježila više takvih slučajeva, međutim, najpoznatiji

od njih ostat će slučaj otmice i pokrštavanje Fate Omanović

tmica malodobne Fate Oma- Pretpostavljalo se da se broj iseljenika kazati da je začetak savremenog politič-
nović iz sela Kuti kod Mosta- kretao oko 150.000 osoba. Oduzimanje kog djelovanja Bošnjaka u BiH.
ra 3. maja 1899. godine jedan vakufske imovine, uplitanja u organi-
Oje od sudbonosnih događaja u zaciju školstva, promjena moralnih vri- AGRESIVNI KATOLIČKI PROZELITIZAM
novijoj historiji Bošnjaka. Dramatičnost jednosti u javnom životu bile su glavne Izbor muftije Džabića na čelo pokreta
Fatine sudbine direktno se reflektirala brige s kojima su se suočavali oni koji su imao je svoju protutežu u društveno-po-
na društveno-političke procese. Fatina se odlučili nastaviti sa svojim životima litičkim tokovima i utjecaju katoličke
otmica bila je izravan povod političkog pod okupacionom vlasti. Problemi su iz crkve na prilike u Bosni i Hercegovini.
organiziranja Bošnjaka. dana u dan nagomilavali bez izgleda da Uspostava redovne crkvene hijerarhije
će se ikad zaustaviti. 1882. godine i dolazak dr. Josipa Stadle-
KAP U PREPUNOJ ČAŠI Nakon što je 3. maja 1899. godine ra (24. januar 1843. – 8. decembar 1918)
Obespravljeni i poniženi na sve mogu- silom oteta, a nakon toga i pokrštena, za vrhbosanskog nadbiskupa u BiH do-
će načine od strane austrougarske upra- malodobna kćer Osmana Omanovića velo je do opterećivanja međuvjerskih
ve, onemogućeni da odlučuju o sebi, o mostarskim prvacima je prekipjelo. U odnosa. Stadler podržavan od “njegovog
privrednim, ekonomskim, obrazovnim zahtjevima mostarskih muslimana, upu- apostolskog visočanstva” djelovao je vrlo
tokovima, veliki broj Bošnjaka krajem ćenim Zemaljskoj vladi 5. maja 1899. go- radikalnim i agresivnim metodama. U
19. i početkom 20. stoljeća napušta svoja dine, mostarski muslimani zatražili su drugoj polovini 1894. godine poslao je
stoljetna ognjišta i seli u Tursku, noseći odvajanje vakufa u Hercegovini i formi- poziv sarajevskom i tuzlanskom vladici
sa sobom samo zavežljaje lijepih sjećanja. ranje njihovih posebnih organa u Mosta- s enciklikom pape Leona XIII “Praecla-
Oni, pak, koji su odlučili štititi svetost ru, reviziju školskog programa i njegovo ra testimonia”, kojom pozva pravoslav-
kućnog praga bili su suočeni s najbru- usaglašavanje s učenjem islama. Na čelo ne “da se pomire i sjedine s Rimskom
talnijim oblicima ljudske i narodnosne pokreta izabran je tadašnji mostarski muf- crkvom” (unijaćenje). S tom namjerom
diskriminacije. tija Ali Fehmi ef. Džabić (Mostar 1853. dao je pokrenuti i časopis Balkan 1896,
Prema službenim podacima Zemalj- – Istanbul 5. 8. 1918. godine). Ovim je koji je izlazio do 1903. godine. Na za-
ske vlade u periodu od 1878. do 1905. praktično počela desetogodišnja borba za vršnom banketu Katoličkog kongresa
godine iselilo je 37.079 lica; od 1906. do vakufsko-mearifsku autonomiju musli- u Zagrebu 1900. Stadler je otvoreno za-
1910. iselilo je 20.267 lica, a najmanje mana u Bosni i Hercegovini. Pokret je u stupao ideju “pripajanja okupirane ze-
od 1911. do 1918. svega 3.795 lica. Prve zbirnom obliku imao politički karakter mlje Hrvatskoj”. Na ovu izjavu oštro je
godine nakon aneksije (1909) iselilo se i austrougarska se prema njemu tako i reagirao austrijski car.
16.905 lica. Službeni izvještaji od 1878. odnosila. Pregovori između okupacione Agresivna Stadlerova prozelitska po-
do 1918. govore da se iselilo 61.114 oso- vlasti i pokreta trajali su sve do osniva- litika pospješivala je osjećaj nesigurnosti
ba, otprilike isto onoliko koliko je u BiH nja MNO (Muslimanske narodne orga- muslimanskog stanovništva. Nisu bile ri-
Austrija naselila koloniziranog stranog nizacije), koja je dalje u svom programu jetke pojave otmica muslimanske djece i
elementa, većinski katoličkog. Među- slijedila identične zahtjeve, a sam Dža- djevojaka koje su sklanjane po crkvama,
tim, prema istraživanjima Ibrahima Ke- bić protjeran je u Tursku 4. marta 1902. pokrštavane i udavane za katolike. Histo-
mure, ovaj broj nije ni približno tačan. Za Džabićev pokret možemo pouzdano rija je zabilježila više takvih slučajeva,

62 26/12/2019 STAV