Page 66 - STAV broj 251-252

DRUŠTVO

svoju mesnicu, bio je to čovjek jedan kroz
jedan, i kao građanin i kao vjernik i kao va-
kif, bio je to u svakom smislu jako čestit i
veliki čovjek”, ističe Hasanbegović. Redžo
je bio velikodušan, nije se volio cjenkati, ni-
kada nikoga nije zakidao i bio je vrlo vješt
u svom poslu. Nije bio visokoobrazovan
čovjek, za posao kojim se bavio takva vrsta
stručne spreme nije trebala, ali je bio posve
svjestan vrijednosti obrazovanja. Na sreću,
nije bio jedini, bile su tu i porodice Sijerčić,
Kuljuh, Obarčanin, Bešlija i mnoge druge.
No, jedan od džemata u goraždanskom
okrugu, kako se to tada nazivalo, posebno se
isticao. Bio je to džemat Kopači s Abdulagafa-
rom ef. Jukićem na čelu. Sve do 1967. godi-
ne u ovom selu smještenom na lijevoj obali
Drine nije bilo džamije. Kada je u sedmoj
ehtića, studenta prve generacije uključen u sva zbivanja u Islamskoj zajednici, deceniji prošlog stoljeća džamija otvorena,
FIN-a, a danas dekana Islam- želeći da se stanje popravi u odnosu na pret- Muharem-efendija je bio njen prvi imam, a
skog pedagoškog fakulteta u hodni period. “Svi ljudi koji su činili IZ bili Abdulgafar ef. Jukić jedan od onih koji su se
MZenici, bio je to vrlo važan su svjesni toga šta znači obrazovanje i kvali- u Kopačima najduže zadržali. “To je bio je-
strateški potez Islamske zajednice. “Ako tetan kadar. Svi smo nastojali da se upišemo dan veoma dobar džemat za koji sam ja ostao
uzmete broj svršenika FIN-a koji su u ra- na neke fakultete kako bismo stekli što više vezan cijeli svoj život. On nije bio velik po
zličitim segmentima dali doprinos razvoju obrazovanje, ali poenta je bila da mi unutar broju članova, ali jeste po aktivnostima. Uz
bosanskohercegovačkog društva i Islamske zajednice imamo zaokružen obrazovni sistem. to, imali su ljude koji su bili vjerski obrazo-
zajednice, onda imamo puno razloga da bu- Jedna od karika koja je prekinuta 40-tih godi- vani poput Sijerčića, Kanlića, a bilo je i do-
demo zadovoljni. Mnogi od njih su školo- na jeste Viša islamska teološka škola. Nakon brih domaćina”, naglašava Jukić.
vanje nastavljali u Siriji, Tunisu, Egiptu i zatvaranja VIŠT-a ostala je da radi samo Gazi Iako je i tad bilo teško promijeniti svi-
tako su pronosili glas o našem fakultetu. O Husrev-begova medresa. Tadašnje rukovod- jest ljudi kada je u pitanju prikupljanje i
našem fakultetu čulo se već nakon godinu stvo Islamske zajednice pokrenulo je aktiv- centraliziranje finansija za potrebe Islam-
i po, kada smo kolega Adnan Silajdžić i ja nosti na vraćanju zgrade Đulagin dvor, gdje ske zajednice, Jukić ističe da se u tome us-
otišli u Meku na prvo takmičenje učača će FIN prvobitno biti smješten. Međutim, da pijevalo, prije svega zbog ljubavi prema
Kur’ana. Bili su iznenađeni kada smo im bi se došlo do fakulteta, trebalo je jako puno zajednici. “Voljeli su imame, poštovali ih i
pričali da imamo svoj fakultet, medresu, truda i angažiranja. Vjernici su bili svjesni bili su privrženi džematu. Teško je izdvojiti
džemate, organiziranu zajednicu koja radi toga, a posebno su toga svjesni bili imami”, nekog, ali, recimo, hadži Bećir Bejtić, Aziz
na očuvanju i širenju islama. Oni su u to prisjeća se Hasanbegović. Oković, Jusuf Starhonić, oni su bili poljo-
vrijeme imali potpuno drugačiju predstavu On podsjeća da je u cijeloj akciji vrlo privrednici i trgovci i kada su u pitanju ma-
o nama”, prisjeća se Mehtić. važan bio zekat i sadekatul-fitr, te odluka terijalne potrebe bili su stub džemata. Šta
Ideju o pokretanju ovog fakulteta iznio koju je sa saradnicama tada donio Husein god je trebalo dati za Islamsku zajednicu,
je još 1958. godine tadašnji reisul-ulema Su- ef. Đozo, kao vjerski autoritet i čovjek koji davali su, pa tako i za Fakultet islamskih
lejman ef. Kemura u svom nastupnom go- je imao viziju po kojoj se najznačajniji dio nauka. Ako bi neko od ovih domaćina ka-
voru, posebno naglasivši da je važno raditi zekata mora odvajati za obrazovanje. “Nije zao da se za nešto treba dati novac, ostali
na stvaranju profesorskog kadra za fakultet. se stalo na tome, aktivnost je trebalo da bude vjernici bi ih poslušali”, prisjeća se Jukić.
Neophodnost pokretanja Fakulteta islam- maksimalno velika, imami su bili pozivani Još jedan razlog zbog kojeg je akcija
skih nauka potencirao je i Husein ef. Đozo, na zajedničke sastanke na dogovor oko toga prikupljanja novca za fakultet u Kopači-
jedan od prvih profesora i idejnih kreatora kako voditi i sprovesti tu akciju”, kaže Ha- ma tekla dobro jeste činjenica da je kroz taj
fakulteta, koji je smatrao da bi zadaća ovog sanbegović, napominjući da je i tada bilo džemat prošlo veoma mnogo obrazovanih
fakulteta trebala biti “izučavanje i razrada otpora među pojedincima koji su smatrali predavača: “Rahmetli Husein Đozo, Kasim
izvorne misli”, ali i razvoj “nove predstave da zekat ne treba da ide u Bejtul-mal, već da Hadžić, Nijaz Šukrić, Orhan Bajraktarević,
o islamu”, sve to uz očuvanje učenja koja treba biti kao ranije. “A gdje je bio, ustvari? mnogi profesori i učenici medrese dolazili
su vječna i univerzalna. Ljudi su zekat davali iz ruke u ruku, kao su u Kopače i održavali predavanja, tako
Iako je u početku, kao što je to često neku milostinju. A zekat ima puno zna- da su vjernici na licu mjesta mogli uvidje-
slučaj s novim idejama, i ova izgledala ne- čajniju ulogu i podrazumijeva sve ono što ti blagodat obrazovanja. I zaista su svi uče-
izvodivo, ubrzo se cijela Islamska zajedni- podrazumijeva ekonomski sistem jednog stvovali u akciji, ne mogu nabrojati sve, ali
ca stavila u funkciju pokretanja Fakulteta društva, u ovom slučaju društva Islamske mogu reći da je bilo ljudi koji su, reklo bi se,
islamskih nauka. Donesena je odluka da zajednice”, kaže Hasanbegović. živjeli za Islamsku zajednicu”, kaže Jukić.
se zekat i sadekatul-fitr imaju dati u Bej- Kao i u ostatku Bosne i Hercegovine, Akcija prikupljanja sredstava za Fakul-
tul-mal, zajedničku kasu muslimana, za akcija prikupljanja zekata i donacija za po- tet islamskih nauka počela je 1970. godine.
potrebe osnivanja fakulteta. Pritom su i trebe fakulteta zaživjela je i u goraždanskim Glasnik i Preporod redovno su objavljivali
imami širom zemlje skupljali dobrovoljne džematima. Nemoguće je u jednom tekstu liste vakifa, a važnost akcije, još jednom,
priloge vjernika za tu namjenu. nabrojati sve goraždanske vakife, ali Ha- potcrtao je u svom proglasu 1971. godi-
U to vrijeme Muharem ef. Hasanbego- sanbegović se posebno sjeća Redže Pašića, ne reisul-ulema Kemura: “Morali bismo
vić bio je glavni imam u Goraždu, te je, kako po zanimanju mesara, poznatog po marlji- svi skupa shvatiti kao prioritetnu obavezu
kaže, kao mlad imam pun entuzijazma bio vosti i poštenju. “On je bio mesar, imao je da se u predstojećoj akciji angažujemo do

66 26/12/2019 STAV