Page 30 - STAV broj 264

DOBA KORONE

koji se istinski žele baviti poljoprivrednom su učiti, ali ne znaju gdje mogu dobiti to naši farmeri nemaju novca da kupuju skupe
proizvodnjom, što do sada možda i nije bio znanje. Gdje oni mogu doći po savjet? hemikalije i tretiraju usjeve. Da mi imamo
slučaj. Ako uzmemo u obzir koliko se novca BRKA: Takvi ljudi, koji su, po mom mi- novaca, možda bi i oni kupili skupe pre-
u posljednjih petnaest godina upumpalo u šljenju, ušli grlom u jagode, uvijek se mogu parate i tretirali usjeve. I to je neka sreća u
poljoprivredu, a koliki je napredak, o tome obratiti Poljoprivredno-prehrambenom fa- nesreći. Sa sigurnošću mogu reći da ćemo u
bi se dalo diskutirati. kultetu za pomoć i savjet, pritom moram budućnosti imati sve više i više tehnoloških
odmah napomenuti, to nije džaba, niko ne inovacija koje će se koristiti u poljoprivredi.
STAV: Novac je očito otišao negdje gdje radi džaba, pa ni ovaj fakultet. I tu je ključni Za korištenje tih tehnoloških inovacija bit
nije trebao? problem. Ljudi nisu spremni dati novac iz će potrebno veliko znanje kako iz primarne
BRKA: U poljoprivrednoj proizvodnji na džepa kada je u pitanju edukacija u agraru. poljoprivredne proizvodnje, tako i iz tehnič-
istom su nivou ljudi koji imaju dvije kravi- Znanje iz agrara potcijenjeno je, i to kroz kih nauka. Ljudi koji se u budućnosti od-
ce i oni koji su ozbiljni proizvođači s 50, 60 čitavo društvo. Tu sliku u društvu moramo luče baviti poljoprivredom morat će proći
ili 100 krava. A ne mogu biti. Mi to mora- promijeniti, da bude sasvim normalno da ako ne neki poljoprivredno-prehrambeni
mo promijeniti, ne mogu biti u istoj ravni. vi platite jednog agronoma koji vam daje fakultet, onda zasigurno određene kurse-
Ja zagovaram priču koja možda svima neće savjet isto kao što platite zubara ili molera. ve u okviru cjeloživotnog učenja koji će im
dobro leći na želudac, a to je da moramo de- Kada zovnete molera, on samo kaže broj dati neophodno znanje da krenu u poljopri-
finirati poljoprivrednu proizvodnju, koji je kvadrata puta cijena i završena priča, a kad vrednu proizvodnju. Ali neće moći ostati na
to broj grla da se jednog proizvođača može zovnete agronoma, onda kažete: ejh, ško- jednom nivou. Morat će konstantno učiti i
nazvati proizvođačem – nije isti onaj ko ima lovani seljak. Ta potcjenjivačka slika mora pratiti trendove iz svijeta.
dvije kravice kao kućne ljubimce i onaj koji se promijeniti. Na kraju krajeva, svi hoće
ima sto krava. Moramo reći: u sistem poti- da jedu, i to kvalitetno, ako im agronom ne STAV: Kako će izgledati poljoprivreda u
caja mogu ući farmeri koji imaju “x” broj treba, nek’ se sami snalaze. Pa ćemo vidjeti budućnosti?
krava i više, svi drugi moraju u ministarstvo gdje ćemo dogurati. BRKA: Bit će izuzetno mnogo senzora koji
za socijalnu skrb, ne kažem da su oni soci- će skupljati informacije, ljudi će morati ima-
jalni slučajevi, ali neka im ministarstvo za STAV: Poljoprivreda se u svijetu modernizira ti neka znanja iz IT tehnologija, koje su već
socijalnu skrb pomogne da dostignu prag, tako da se sve više koriste nove tehnologije, ušle u poljoprivredu. Primjera radi, imamo
minimum, i automatski ulaze u sistem poti- dronovi, vještačka inteligencija, nešto što kontakte s Univerzitetom Sjeverna Karolina,
caja Ministarstva poljoprivrede, kako u bilj- je za naše uvjete skoro nepojmljivo. Šta je koji kao i mi radi neke stvari s dronovima
noj, tako i animalnoj proizvodnji. za nas modernizacija? u poljoprivredi. Sad vi zamislite polje pše-
BRKA: Na našem fakultetu već imamo lju- nice, pojavi se neko oboljenje koje morate
STAV: Na jednoj strani imamo farmere “sta- de koji koriste dronove u poljoprivredi, ali tretirati. U sadašnjoj situaciji trebate uzeti
rog kova”, koji nisu spremni na edukaciju, a mi to nemamo u praksi zato što to košta. Mi traktor, ući u polje i tretirati područje i usput
na drugoj novu generaciju poljoprivrednika često pitamo je li naša hrana zdrava – jeste, pogaziti pšenicu. Ovako imate dron, on će
kojima nedostaje stručnog znanja, spremni ali jedan od razloga što je to tako jeste taj što snimiti stanje, dobit ćete sliku, identificira-
ti koordinate zaraženog područja, zatim se
NAJSTARIJA SVJETOVNA VISOKOŠKOLSKA skine kamera s drona, isprogramiraju koor-
dinate i dron ide sa špricom i tretira zaraže-
USTANOVA U BOSNI I HERCEGOVINI no područje. Senzori, recimo, u stakleničkoj
proizvodnji, definirat će sve – zračenje, ko-
“Ponosan sam da naš fakultet ove godine slavi 80 godina rada i postojanja. Osnovani ličinu vode, svjetlost..., sve će biti dirigira-
smo 21. marta 1940. godine uredbom kralja na prvi dan proljeća kao najstarija svjetov- no računarima. Ova će budućnost doći i u
na visokoškolska ustanova. Fakultet je na vrlo visokom tehnološkom nivou, potkovani Bosnu. Vjerovatno to ima negdje i kod nas,
smo znanjem, izuzetno mnogo ulažemo u svoje znanje. Imamo izuzetno dobru međuna- ima ljudi spremnih da ulažu, a to će biti sve
rodnu saradnju, iz te saradnje iznikla su dva nova studijska programa – masterski pro- masovnije. Priprema zemljišta radit će se uz
gram urbana poljoprivreda, na koji je ove godine upisana prva generacija studenata, i pomoć tehnologije, na osnovu snimljenog
održivi sistemi proizvodnje hrane. Radi se o jednom inovativnom načinu poljoprivredne zemljišta znat ćemo koliko đubriva u kojem
proizvodnje. U fazi smo pripreme novog studijskog programa nutricionizma, za koji sma- dijelu treba unijeti, a ne kao sada da se baci
tramo da ima svoje mjesto, pogotovo što znamo da se takvi programi izučavaju na po- iz ruke svugdje isto – to više neće biti slu-
ljoprivredno-prehrambenim fakultetima. Pošto smo u ovoj zgradi smješteni privremeno, čaj. Prvo, ciljano se tretira, drugo, štedi se.
nismo time zadovoljni. Još 2006. godine imali smo urađen izvedbeni projekt nove zgrade I finansijski, a bogami i zemlju da ne zaga-
Poljoprivredno-prehrambenog i Šumarskog fakulteta, ali do danas ništa se nije promije- đujemo više nego što je neophodno. Mora-
nilo. Pokušavamo nešto pokrenuti zajedno s Fakultetom zdravstvenih studija i Institutom mo razmišljati o održivoj poljoprivrednoj
za genetički inženjering, pošto je Šumarski fakultet odustao. Smatramo da bi zgrada od proizvodnji na način da ovo što danas radi-
22.000 kvadrata bila dovoljna za tri organizacione jedinice Univerziteta. Samim tim, bili mo ne uništimo za generacije koje dolaze.
bismo mnogo ekonomičniji, koristili bismo jednu, a ne tri laboratorije. To je plan za bu-
dućnost koji nam daje nadu, naročito jer su u budžetu Kantona planirana sredstva za STAV: Budući da sela ostaju prazna, ima li i
zgradu Fakulteta. Nadamo se da ćemo imati podršku za taj projekt jer ne trebaju nikakve tu neke sreće u nesreći, u smislu da će oni
izmjene regulacionog plana, sadašnjim regulacionim planom planirana je zgrada. Izazov koji se odluče baviti poljoprivredom moći
nam predstavljaju finansije, ali se trudimo da nađemo sponzora, da olakšamo Vladi. Da objediniti veće posjede, jer sada su kod nas
li ćemo uspjeti, vidjet ćemo. Pokušavamo ostvariti što jaču vezu s privredom. Mi bez pri- posjedi usitnjeni, i to predstavlja problem
vrede možemo, ali ne bismo trebali, a i privreda bez nas može, ali ne bi trebala. Pokuša- za razvoj poljoprivrede? Je li to sad neka
vamo se uvezati s privrednim subjektima, da identificiramo šta nam je zajedničko, da mi nova prilika za poljoprivrednike?
eventualno korigiramo studijske programe u skladu s potrebama privrede”, kaže dekan BRKA: Ja se s vama potpuno slažem. Naša
Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Muhamed Brka. usitnjena imanja jedan su od izazova s kojima
se naša poljoprivredna proizvodnja susreće.

30 26/3/2020 STAV