Page 35 - STAV broj 264
P. 35

već evidentiran broj od 100.000 radnika   Muhamed Šetkić, potpredsjednik
          koji su ostali bez posla i prebačeni su
          na Zavod za zapošljavanje. Bez obzira   džematskog odbora Örebro i javni
          na to što je Savezna vlada kroz spome-
          nuto uvođenje finansijske pomoći pri-
          vredi apelirala i apelira na poduzetnike   službenik, Švedska
          da ne dolazi do otpuštanja uposlenih,
          broj nezaposlenih povećava se i vjero-
          vatno će imati daljnju tendenciju tog   U VREMENIMA OPĆE KRIZE
          rasta. U kojoj i kolikoj mjeri, može se
          samo nagađati. I pored činjenice da
          Republika Austrija slovi kao jedna od   NEMA RAZLIKE MEDU
          ekonomski vrlo stabilnih država, već je
          sada primjetno, nakon jedne sedmice
          od uvođenja vanrednog stanja, koliki   POLITIČARIMA, OPOZICIJA
          udar trpi njena privreda u cjelini. Kao
          i svi ostali, ljudi porijeklom iz Bosne i
          Hercegovine, sa ili bez austrijskog dr-  JE NA USLUZI VLADI
          žavljanstva, osjećaju posljedice pande-
          mije korona-virusa u manjoj ili većoj
          mjeri. Ljudi koji posjeduju državljan-
          stvo Republike Austrije i radili su u     vedska u odnosu na neke druge   moje procjene da će lakše izaći iz ove krize
          kontinuitetu bit će putem svojih stru-    evropske zemlje nije poduzela   negoli neke druge zemlje s unaprijed ve-
          kovnih sindikata i intervencijom mjera    iste mjere, već se fokusirala na   ćim problemima. Naravno, ne treba zane-
          same države u izvjesnoj mjeri zbrinuti.  Šprave mjere u pravo vrijeme.   mariti i odgovornu politiku koja se vodi
          Pitanje je šta će se desiti s radnicima   Fakat je da se poduzelo sve što se moglo.   ne samo kad je loše već i kad ide dobro.
          koji su tu odskora, kroz sezonske anga-  Vlada je već upumpala velika ekonom-  Iz iskustva znam da u svakoj krizi onaj
          žmane ili oni koji su putem skoro ste-  ska sredstva u privredu kako bi ublažila   ko je bio dobar bude još bolji, a onaj ko
          čene radne dozvole našli radno mjesto   recesiju koja je već konstatovana. Koliki   je bio loš postane još gori. Može Bog dati
          na prostorima Republike Austrije. Na-  će biti gubici, tek treba da se izračuna.    da se dese čuda, ali kad pogledamo kroz
          dam se da će biti izraženog senzibiliteta   Karakteristika švedskog društva i na-  historiju, mnogo je primjera koji to po-
          nadležnih institucija prema ovoj popu-  roda u cjelini jeste da je to narod koji se   tvrđuju. Primjer tome jeste i posljednja
          laciji i njihovom radnom statusu. Prije   veoma brzo i lahko organizira. Taj čip ili   kriza (doduše, više finansijska) 2008/2009,
          dan-dva, nadležno državno ministarstvo   kod duboko je urezan u gene svakog Šve-  gdje je Švedska izašla skoro pa neošteće-
          obznanilo je potrebu za angažmanom   đanina i niti jednom pojedincu nije po-  na, a to, naravno, zahvaljujući odgovornoj
          radnika na radovima proljetne sjetve.   trebno dvaput govoriti kako da se ponaša   i konsekventnoj kako ekonomskoj, tako
          Sađenje povrća i drugih poljoprivred-  kad nastupa vrijeme krize. Šveđani kao na-  i društvenoj, socijalnoj i ostaloj politici
          nih kultura vrlo je bitan segment i od   rod (bar je to moj osjećaj) još uvijek imaju   koju vodi decenijama. Ne zaboravimo da
          krucijalne važnosti za poljoprivredni   izuzetno povjerenje u institucije i državni   je Švedska imala strašnu krizu početkom
          sektor širom Austrije. Uglavnom su   aparat u cjelini. Osobito u stručne službe   devedesetih godina prošlog stoljeća i iz tog
          za ove poslove do sada bili angažirani   i eksperte. Ovdje se političke odluke do-  vremena, za razliku od drugih, izvukla
          radnici iz susjednih država. Predmet-  nose na osnovu detaljne analize stručnih   veoma korisno iskustvo i pouku.
          na situacija to trenutno ne predviđa.   službi i osoba, a kada je vrijeme neke opće   Samo jedan primjer kako funkcioni-
          Da li je to eventualno neka šansa da se   krize, onda nema razlike medu političari-  ra sistem. U Švedskoj je besplatna zubna
          neki nezaposleni bar privremeno ovdje   ma. Primjer za ovo i trenutno je kriza oko   njega osobama do 20 godina. Čak ti vlasti
          angažira, stvar je eksperata koji su na   virusa korona, gdje se i opozicija kao po   službeno pošalju poziv, bilo pismom ili
          potezu da dadnu odgovor.          defaultu stavila na raspolaganje Vladi sa   mailom, da dovedeš dijete na pregled kod
            Trenutnog iskazivanja empatije i   stavom “evo i nas, šta treba?”.  zubara. Ako se neko ogluši o taj poziv, pa
          solidarnosti u austrijskom društvu ima.   Opće panike nema. Primijećena je veća   čak i ne obavijesti zubara o nemogućnosti
          Neka nas ovakvih svakim danom bude   kupovina općih namirnica i sredstava, ali   dolaska na pregled, onda slijedi primjerena
          više. I na ovom i na drugim kontinen-  neke veće panike nema. Sve prodavnice   kazna. A visina kazne je, recimo, tolika da
          tima. U misiji solidarnosti i humano-  uredno su snabdjevene i nema redova, a   djetetu možeš kupiti jednu finu zimsku ja-
          sti vjerske zajednice i crkve daju veliki   za solidarnost ću navesti samo jedan pri-  knu. Dakle, ako su vlasti omogućile nešto
          doprinos. Od hrabrenja i motiviranja   mjer jednog od privrednika koji proizvo-  besplatno, onda su se u isto vrijeme osigu-
          do konkretnog vida pomoći. Simbio-  di medicinski alkohol koji je jutros izja-  rale da to i bude tako. Dakle, ne prepušta-
          za zajedničkog djelovanja humanitar-  vio da je svoju proizvodnju usredsredio   ju tu odredbu da se može shvatiti olahko
          nih nevladinih organizacija i vjerskih   na što veću proizvodnju alkohola koji će   i na savjest ljudima. E, tu nema ni milosti
          zajednica, uz podršku zvanične politi-  dijeliti građanima besplatno. Naravno,   ni solidarnosti. Kod nas bi se možda i tad
          ke, razbija stereotipe u javnosti koji se   sve zavisno od potrebe.   tražila olakšavajuća okolnost, recimo soci-
          podvode pod segment sebičnosti i ne-  Ovo stanje osjetit će svi. Nema razli-  jalan slučaj, bolest i sl. Dakle, ne može se
          marnosti. I uloga samog pojedinca u   ke između onog koji je došao prije 30 ili   sve pustiti na savjest i slobodu ljudi. Osje-
          ovom smislu svakako je dobrodošla i   prije 5 godina u Švedsku. Švedska ima   ćaj za odgovornost nije isti kod svih i zato
          već osvjedočena. Pitanje je koliko nas   jako dobro razvijen socijalni sistem, jaku   je potrebno sistemsko rješenje koje će biti
          je i činimo li već afirmativnu većinu u   ekonomiju i nizak državni dug. Svoju fi-  pravedno za sve. I u tome je, možda, razli-
          ovoj misiji dobročinstva.    n    skalnu politiku određuje sama, tako da su   ka kako razumijevamo riječ solidarnost.  n


                                                                                                   STAV 26/3/2020 35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40