Page 36 - STAV broj 264

DOBA KORONE: ŠVEDSKA, NORVEŠKA, NJEMAČKA, AUSTRIJA, LUKSEMBURG

Sakib Kenjar, predsjednik džemata
Idriz ef. Karaman, glavni imam Islamske
zajednice Bošnjaka u Švedskoj Göteborg i javni službenik, Švedska
PANIKE U ŠVEDSKOJ ŽALOST JE

NEMA, MISLIM DA DA NISMO

NAŠI LJUDI NEĆE OSJETILI JAČI

BITI ZNAČAJNIJE ANGAŽMAN EU

ZAHVAĆENI

EKONOMSKIM to se tiče švedskog društva, prije svega, vladala
je nevjerica, zbunjenost, teško je bilo shvatiti
i još uvijek je teško shvatiti ozbiljnost i nivo
REZOVIMA Šopasnosti. Panika se polahko uvlači, najviše se
vidi u trgovinama, gdje su određeni artikli nestali. Još
nije uvedena zabrana kretanja, tako da se svijet kreće,
animljivo je kako švedske vlasti reagiraju u vrijeme ove krize. mada je primjetno da je to itekako manje. Prodavnice,
Osim zabrane masovnih okupljanja, gotovo da i nema drugih osim prehrambenih, prazne su, restorani i hoteli prazni.
ograničenja. Sve funkcionira gotovo uobičajeno, uključujući i Velike firme kao “Volvo” već šalju radnike kući, hoteli
Zda vrtići i osnovne škole rade normalno. Jedino su gimnazije i masovno otpuštaju radnike, a mali poduzetnici su već
fakulteti zatvoreni. Restorani su otvoreni, ali je drastično opao broj po- pred krahom. Što se tiče solidarnosti, to ćemo tek da vi-
sjetilaca i mnogo je više kućne dostave. Tržni centri i druge prodavnice dimo kad zavlada nestašica i ekonomska kriza, a ona će
rade po normalnom radnom vremenu, s tim da je primjetan mnogo manji biti ne samo u Švedskoj već u cijelom svijetu. Cijeli svi-
broj starijih osoba u njima. Državne granice i aerodromi nisu zatvoreni, jet postao je jedno globalno selo. Sad je teško nagađati
ali je promet, zbog restrikcija u drugim državama, posebno susjednim, ekonomske posljedice, ali one će biti pozamašne. S ob-
značajno smanjen. Sve u svemu, meni, koji sam se nedavno vratio iz BiH zirom na to da je ovdje društvo dosta heterogeno, teško
i stalno pratim uvođenje novih ograničenja dolje, ovo ovdje izgleda pri- je nagađati kako će se to odraziti na karakter ljudi s etič-
lično čudno, mada je, s druge strane, fascinantno kako svi, gotovo bez kog stanovišta. Puno će ovisiti od političkog kursa koji
izuzetka, poštuju preporuke nadležnih organa o pojačanoj brizi o higi- je zasad pozitivan. Sad su sve političke strane usmjerile
jeni i drugim mjerama zaštite od zaraze. svoje kapacitete na krizu. Švedska ima pozitivnija isku-
Panike ovdje, sigurno, nema. To, naravno, ne znači da nema zabrinu- stva u rješavanju krize, npr., iz 2008. Žalost je da nismo
tosti, ali ljudi vjeruju svojoj državi i njenim institucijama. Tome svakako osjetili jači angažman EU. Svaka nacija, tj. država nala-
doprinosi dobra informiranost. Isto tako, s obzirom na to da ova kriza zi svoja rješenja, nema zajedništva, zajedničkih planova,
donosi velike probleme i u privredi, smanjenju panike doprinijele su i akcija. Teško će se moći pričati o solidarnosti kad svako
mjere, vrijedne preko 30 milijardi eura, koje je Vlada Švedske poduzela bude pokušavao spašavati svoju kožu. Postoji već pro-
za pomoć firmama najviše pogođenim ovom krizom. Unatoč tome, bit blem isporuka plaćene zaštitne opreme.
će i ovdje otpuštanja s posla i zatvaranja firmi, ali, kao i prije nekoliko Zasad država priprema pakete mjera i pomoći pri-
godina za vrijeme recesije, država će se izboriti i s ovom krizom. Što se vredi. Koliko će to pomoći i šta će to značiti, ostaje da
tiče solidarnosti, Švedi slove kao “hladni” ljudi, pa bi se moglo razumjeti se vidi. Ima zagovornika da ekonomija ne bi smjela da
da su sebični. Ja, ipak, mislim da ima solidarnosti, možda i više nego u se totalno blokira na ovakav način jer će to imati dugo-
nekim društvima koja slove kao solidarnija. Što se tiče naših ljudi koji su vječne posljedice na kvalitet života onih koji prežive. U
u Švedskoj poznati kao odlični i odgovorni radnici, mislim da neće biti ovom društvu slabe su rezerve kod pojedinaca tako da
velike razlike u odnosu na domaće stanovništvo ako će doći do rezova u će kriza brzo da pogodi familije s djecom, razvedene itd.
ekonomskom sektoru. Mislim da neće biti značajnije razlike ni između Dosta ih živi od prvog do prvog. Velika je ovisnost od
naših ljudi koji imaju švedsko državljanstvo i onih koji ga nemaju. Vje- uvoza hrane. Švedska nema dovoljne vlastite prehram-
rovatno će biti većih problema za one koji su uzimali prevelike kredite. bene kapacitete, a problem je što postoji rizik da dođe
Možda bismo se mogli vratiti na krizu koju smo mi preživjeli za vri- totalni kolaps ekonomije sa svim svojim posljedicama.
jeme Agresije na našu domovinu i postaviti pitanje jesmo li pametniji i Što se tiče naših ljudi, čeka ih isto što i sve ostale, ne-
bolji izašli iz te krize? Sve sam bliže onima koji kažu da su oni koji su u zaposlenost i neizvjesnost. Zasad nema institucionalne
rat ušli dobri iz rata izašli još bolji, a opet, oni koji su u rat ušli loši iz rata razlike kad je u pitanju posjedovanje državljanstava ili
su izašli još gori. Uz ogradu da je svako generaliziranje rizično, bojim se ne. Stvari se mijenjaju svakodnevno. Aktivnosti po na-
da će tako biti i s ovom krizom. I možda još nešto. Kao i u svakoj drugoj šim džematima smanjene su ili su skroz stale, kako gdje.
situaciji, smatram da je najvažnije da se svako od nas okrene sebi i po- Molim Allaha da nam podari dobro na ovom i budu-
stavi pitanje: Jesam li ja zadovoljan sam sa sobom? Mogu li biti bolji? U ćem svijetu i da nas zaštiti od teških iskušenja na ovom
tom smislu, mislim da bi kriza mogla imati i svoje pozitivne efekte. n i na budućem svijetu. n

36 26/3/2020 STAV