Page 67 - STAV broj 266
P. 67
je tek ploča s natpisom. Nacisti su u njoj navijesti slobodu na Vidovdan 28. jun 1914. imovine u Sarajevu, konačno dozrela od-
vidjeli toliku dragocjenost da su je skinuli godine.” Nakon oslobođenja, postavljena je luka da baš na ovom mjestu svije luk nad
kada su zauzeli Sarajevo i poslali Hitleru kao nova ploča na kojoj je zlatnim slovima sta- Miljackom, pa sve do onog dana kada su se
poklon za pedeset i drugi rođendan. Sam čin jalo: “U znak vječite zahvalnosti Gavrilu niz rijeku razlijegli pucnji Principovog re-
skidanja bio je do te mjere svečan da su sve Principu i njegovim drugovima, borcima volvera, jednolična je historija strepnje pred
snimili kamerom. Načinjena je i fotografija protiv germanskog osvajača, posvećuje ovu poplavama i uvijek isti, dosadan i potmuo
na kojoj Hitler stoji pred ovom pločom kao ploču omladina Bosne i Hercegovine – Sa- bat hiljada đonova na nogama čestitih i
nad odranom kožom Kraljevine Jugoslavije. rajevo, 7. maj 1945.” Zamijenjena je no- vrijednih žitelja katoličke mahale koja se,
Fotografija je, priča se, snimljena 10. apri- vom 28. juna 1953, kada je otvoren Muzej kažu, protezala niz Miljacku sve do Ću-
la 1941. godine u vagonu specijalnog voza “Mlade Bosne”. Na njoj je pisalo: “Sa ovog murija ćuprije. Turci je zvali Frenkluk, a
“Amerika” na slijepom kolosijeku pruge Beč mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip svo- domaći Latinluk, te joj ime prenijeli i na
– Graz. Navodno je, stojeći pred pločom, re- jim pucnjem izrazi narodni protest protiv ovaj most da zauvijek nosi uspomenu na
kao: “Slavili su ovom pločom svoju slobodu tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za jednu sarajevsku mahalu čiji je duh uzidan
i njemačko poniženje, a sada je nadgrobna slobodom.” Ova ploča je uklonjena 1992, a u vremenu koje je svojim dlijetom hvatao
ploča njihovoj zemlji i njihovim snovima.” To 2004. postavljena je nova, na njoj piše: “Sa neimar Risto iz Ljubinja i uklesivao ga
bi moglo biti i tačno, jer taj kaplar iz Prvog ovog mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip u ove kamene kocke od kojih su njegovi
svjetskog rata naprosto je volio takve stvari. je izvršio atentat na austrougarskog presto- dunđeri strpljivo i smjerno slagali ovu ćup-
Zar nije dotjerao vagon u kojem su Nijemci lonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu riju da nas i danas, gotovo pobožno, šutke
potpisali kapitulaciju 1918. godine i natjerao suprugu Sofiju.” i u trpnji, duž svog hrbata prenosi s jedne
Francuze da u njemu potpišu svoj poraz?! Ostatak povijesti Latinske ćuprije, od na drugu stranu ovog grada, ravnodušna
U Hitlerovo vrijeme na ploči je pisalo: onog dana kada je u sarajevskom ajanu spram svih naših stremljenja, snova i sva-
“Na ovom istorijskom mestu Gavrilo Princip Ali Ajni-begu, upravitelju Rustem-pašine kojakih budalaština. n
Svim pripadnicima
katoličke vjeroispovijesti
u Bosni i Hercegovini
želim sretne
uskršnje
praznike
Melika Mahmutbegović
POTPREDSJEDNIK FEDERACIJE BiH
STAV 9/4/2020 67

