Page 67 - STAV broj 266
        P. 67
     je tek ploča s natpisom. Nacisti su u njoj   navijesti slobodu na Vidovdan 28. jun 1914.   imovine u Sarajevu, konačno dozrela od-
          vidjeli toliku dragocjenost da su je skinuli   godine.” Nakon oslobođenja, postavljena je   luka da baš na ovom mjestu svije luk nad
          kada su zauzeli Sarajevo i poslali Hitleru kao   nova ploča na kojoj je zlatnim slovima sta-  Miljackom, pa sve do onog dana kada su se
          poklon za pedeset i drugi rođendan. Sam čin   jalo: “U znak vječite zahvalnosti Gavrilu   niz rijeku razlijegli pucnji Principovog re-
          skidanja bio je do te mjere svečan da su sve   Principu i njegovim drugovima, borcima   volvera, jednolična je historija strepnje pred
          snimili kamerom. Načinjena je i fotografija   protiv germanskog osvajača, posvećuje ovu   poplavama i uvijek isti, dosadan i potmuo
          na kojoj Hitler stoji pred ovom pločom kao   ploču omladina Bosne i Hercegovine – Sa-  bat hiljada đonova na nogama čestitih i
          nad odranom kožom Kraljevine Jugoslavije.   rajevo, 7. maj 1945.” Zamijenjena je no-  vrijednih žitelja katoličke mahale koja se,
          Fotografija je, priča se, snimljena 10. apri-  vom 28. juna 1953, kada je otvoren Muzej   kažu, protezala niz Miljacku sve do Ću-
          la 1941. godine u vagonu specijalnog voza   “Mlade Bosne”. Na njoj je pisalo: “Sa ovog   murija ćuprije. Turci je zvali Frenkluk, a
          “Amerika” na slijepom kolosijeku pruge Beč   mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip svo-  domaći Latinluk, te joj ime prenijeli i na
          – Graz. Navodno je, stojeći pred pločom, re-  jim pucnjem izrazi narodni protest protiv   ovaj most da zauvijek nosi uspomenu na
          kao: “Slavili su ovom pločom svoju slobodu   tiranije i vjekovnu težnju naših naroda za   jednu sarajevsku mahalu čiji je duh uzidan
          i njemačko poniženje, a sada je nadgrobna   slobodom.” Ova ploča je uklonjena 1992, a   u vremenu koje je svojim dlijetom hvatao
          ploča njihovoj zemlji i njihovim snovima.” To   2004. postavljena je nova, na njoj piše: “Sa   neimar Risto iz Ljubinja i uklesivao ga
          bi moglo biti i tačno, jer taj kaplar iz Prvog   ovog mjesta 28. juna 1914. Gavrilo Princip   u ove kamene kocke od kojih su njegovi
          svjetskog rata naprosto je volio takve stvari.   je izvršio atentat na austrougarskog presto-  dunđeri strpljivo i smjerno slagali ovu ćup-
          Zar nije dotjerao vagon u kojem su Nijemci   lonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu   riju da nas i danas, gotovo pobožno, šutke
          potpisali kapitulaciju 1918. godine i natjerao   suprugu Sofiju.”    i u trpnji, duž svog hrbata prenosi s jedne
          Francuze da u njemu potpišu svoj poraz?!   Ostatak povijesti Latinske ćuprije, od   na drugu stranu ovog grada, ravnodušna
            U Hitlerovo vrijeme na ploči je pisalo:   onog dana kada je u sarajevskom ajanu   spram svih naših stremljenja, snova i sva-
          “Na ovom istorijskom mestu Gavrilo Princip   Ali Ajni-begu, upravitelju Rustem-pašine   kojakih budalaština.    n
                                                                               Svim pripadnicima
                                                                      katoličke vjeroispovijesti
                                                                            u Bosni i Hercegovini
                                                                                         želim sretne
                                                                                               uskršnje
                                                                                               praznike
                                                                         Melika Mahmutbegović
                                                                         POTPREDSJEDNIK FEDERACIJE BiH
                                                                                                    STAV 9/4/2020 67
     	
