Page 66 - STAV broj 266

DRUŠTVO

Nakon treće od velikih poplava koje
su kroz historiju napadale na sarajevske
mostove, one iz 1881. godine, koja je neće
sasvim odnijeti, ali će načiniti veliku štetu
na stubovima i lukovima Careve ćuprije,
austrougarske vlasti konačno su ukrotile
Miljacku, do te mjere su je zauzdale da
današnji pjevači, kao da je izazivaju i pr-
kose joj, pjevaju kako ona samo u čudu
može odnijeti mostove. Tada je na obale
udaren kameni zid i Miljacka je konač-
no utamničena da nikada više ne udari
na svoje ćuprije koje ima da nosi ne pos-
ramljeno niti onako kako se nose uzničke
halke već ponosito, onako kako djevojke
nose narukvice na svojim bijelim rukama.
I taman kada je Miljacka ukroćena cije-
lom dužinom od Isa-begove tekije, gdje je
ulazila u grad, pa sve do Skenderije, gdje
je iz njega izlazila spuštajući se u ravnicu
Sarajevskog polja, donesena je neočekivana potrebu da postavi pitanje: Kako je Gavri- učili da su u Sarajevu 1914. Ferdinand
odluka: da se Careva ćuprija potpuno po- lo Princip mogao biti siguran da će Franc i Sofija mučki ubijeni. Kao da ovaj grad
ruši, sa svim njenim lukovima, stubovima i Ferdinand, jedan od najizvikanijih evrops- još nije našao smjelosti da donese odluku
gracioznim ledolomcima. Kao da je nekom kih lovaca, koji nije uživao ugled osobito kojoj historijskoj kazi da se prikloni, da
zasmetala. Je li takva odluka mogla biti do- hrabrog mužjaka, nakon neuspjelog aten- li onoj ispisanoj u Beču, koja o atentatu
nesena bez Benjamina Kallaya, tadašnjeg bo- tata i bombe bačene pod njegovo auto, od- govori kao o terorističkom činu, ili pak
sanskog upravitelja, koji je sve svoje znanje lučiti da se vrati nazad, u uske sarajevske onoj u Beogradu, koja mladog atentatora
i umješnost upregnuo da stvori zametak bo- ulice, među svjetinu koja je osjetila miris uzdiže na nivo nacionalnog heroja i stav-
sanske nacije? Historija kaže ovako: stari krvi, pretvarajući samog sebe u vuka satje- lja ga među najveće borce za slobodu.
Carev most porušen je potpuno 1897. go- ranog u stupicu, u fazana pasijim lavežom I ovdje se osjeti nedorečenost ovog
dine, a umjesto njega je dvadesetak metara dignutog s legla, u lovinu? Obje će vjero- grada, koji je uvijek, kao u inat, stajao
uzvodno, u smjeru ulice koja vodi prema vati u sveto proviđenje: ono je Ferdinan- između svakojakih historijskih štiva pi-
“Konaku”, načinjen novi most u kojem je da nacrtalo Gavrilu pred cijev, a u tom su sanih u centrima u kojima su poredani
od Careve ćuprije ostalo tek ime. Možda se slučaju sva pitanja suvišna. njegovi porobljivači što ih je, nemoćan,
odgovor na pitanje zašto je srušena krije baš Svako ko pažljivije pogleda Latins- primao ruku raširenih, ali s podozrenjem
u odluci da se novi most ne gradi na istom ku ćupriju vidjet će u njenom tijelu u oku i zebnjom u srcu.
mjestu na kojem je stajala kroz stoljeća i di- nesrazmjer u rasporedu lukova. Jedan luk Prije nekoliko godina bilo je stidljivih
rektno ljude iz “Kolobara hana” dovodila nedostaje, onaj na desnoj strani Miljacke. naznaka kako bi “Spomenik umorstvu”
pred avlijska vrata Careve džamije, već da Zatrpan je u vrijeme kada je kroćena ova trebao biti vraćen na ovo mjesto. Tada su
se pomakne dvadesetak metara uzvodno i rijeka i probijen kej. Tada su svi mostovi na se u medijima pojavili tekstovi koji su re-
da sa svojih leđa spušta auta direktno na Miljacki skraćeni za jedan luk. Na njemu konstruirali daljnju njegovu sudbinu. Doz-
cestu koja vodi do ulaza u “Konak”, u ko- je, na tom luku zatrpanom pijeskom i nali smo da nije porušen, već razmontiran
jem su stanovali bosanski namjesnici. Je li kaldrmom, zastalo auto i na njega je Prin- i složen u bašču Zemaljskog muzeja, gdje
Benjamin Kallay, koji je svojom politikom cip kročio zakoračivši prema svojim žrt- je nadživio i prvu Jugoslaviju i fašističku
načinio sebi mnoge neprijatelje, naročito vama. Dakle, slobodno se može reći da je NDH. A onda je netragom nestao, da bi
u Srbiji, osjetio opasnost te pomjeranjem Princip izvršio atentat na mostu koji će se jedan njegov dio, i to onaj umjetnički
mosta skratio put svog automobila do “Ko- četiri godine kasnije ponijeti njegovo ime. najvredniji – bronzani medaljon s likovi-
naka”? Je li Carevu ćupriju srušio Kallayev Ali, cijela ova strana kojom se izlazi ma Ferdinanda i Sofije – pojavio u Umjet-
strah? Nema odgovora na ova pitanja. His- prema Hotelu “Evropa” danas se doimlje ničkoj galeriji BiH, a kameni ostaci nađeni
torija mudro šuti. kljastom. Posvud razbacane, vire krhoti- su u dva grada, da se nikad više ne sasta-
ne uspomena na događaj koji je pretho- ve. Postament je ležao na Kobiljoj Glavi u
LATINSKA ĆUPRIJA dio Prvom svjetskom ratu. Ovdje, gdje je Sarajevu u kamenorezačkoj radnji Nijaza
Kažu da je Gavrilo Princip, svjedočeći nekoć stajao “Spomenik umorstvu”, koji Tankovića, koji je radnju kupio od Ranka
u svoju korist na suđenju u Sarajevu, će tek nešto više od godinu podsjećati na Gace, sina Rajkovog, direktora državne fir-
pričao kako je noć uoči atentata na Fran- žrtve atentata, odmah ispod limene ploče me “Kamenorezac”, koja je sredinom 1970.
ca Ferdinanda krišom otišao na Koševo, s potpuno izblijedjelim natpisom iz kojeg godine izvodila radove kod Zemaljskog mu-
do neobilježenog groba Žerajićevog, i po- se nekad mogla pročitati kratka povijest zeja. Stubovi su nađeni u Trebinju u krugu
ložio cvijeće koje je pokupio s okolnih Latinske ćuprije, stoji u staklu utisnut preduzeća Ilije Šiškovića. Kako su dospjeli
grobova. Svaki, i najbanalniji djelić iz njegov grafički prikaz, kao spomenik spo- ondje, niko ne zna.
života ovog zbunjenog mladića pretvorit meniku. Kao da se osjeća stid onog ko je
će se u legendu koja će desetljećima biti smatrao da nekako ipak treba obilježiti PLOČE I ĆUPRIJA
hranjena narodnom potrebom za herojima, da je ovdje nekad stajao spomenik ubije- Otud, preko ceste, s fotografija na Mu-
pojedincima, koji sami sa svojim djelima nom prestolonasljedniku i njegovoj lju- zeju sarajevskog atentata, gledaju nas unez-
stoje naspram silovitih historijskih valova. bavi, ako ni zbog čega drugog onda zbog vijerene oči Gavrila Principa kojeg hvataju
Ali, ni historija ni legenda neće imati onih turista koji su u svojim zemljama žandari. Njegove su stope odnesene. Ostala

66 9/4/2020 STAV