Page 25 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.
P. 25
STAJALIŠTA
ZVUČI LOGIČNO
Bolje je ne radit’ nego džaba radit’
POSTOJE LI “BOŠNJAČKI
NESPORAZUMI” U MOSTARU
Stajalište po kojem se prijedlog SDA u samoj primisli apriori
diskvalificira, uz vrlo neuvjerljiva obrazloženja da je on sam po sebi
uvertira podjeli Mostara, onemogućava dijalog, što ga suštinski,
iz perspektive jasnoće političkih opcija stajalište HDZ-a, dodatno
promovira kod međunarodnog faktora kao najbezbolniju opciju koja
Piše: neće iziskivati nedogledna usuglašavanja
Enes RATKUŠIĆ
onovo aktuelizirana priča o ure- predznakom, doživljava kao bošnjačke politički opasnim. Poznato je da vlast dje-
đenju Mostara, kako bi se u ovom partije i koji insistiraju na jedinstvenom luje po sistemu koncentričnih krugova,
gradu nakon već propuštenog Mostaru, koji bi ravnopravnost osigurao zbog čega periferni dijelovi naselja uvijek
Ptermina, konačno kao i u drugim putem statutarnih ojačanja uz snažno pro- ostaju zadnji po svim pitanjima. Svako ko
sredinama, održali lokalni izbori, najilus- tivljenje svakoj priči o više općina. je iole ozbiljnije izučavao političke siste-
trativniji je dokaz političke neodgovor- Političko sukobljavanje na taj se na- me upoznat je da formiranje općina jeste
nosti, jer problem oko grada na Neretvi čin u javnosti doživljava i reflektira kao stvar administrativne i funkcionalne nuž-
otvara se u pravilu kada je već kasno da neka vrsta “bošnjačkog nesporazuma”. nosti te da se takvoj organizaciji pristupa
bi mogao biti i riješen. Nakon osam go- Stajalište po kojem se prijedlog SDA u kad naseljeno mjesto postane preveliko za
dina, sasvim dovoljno za okončanje svih samoj primisli apriori diskvalificira, uz administrativna opsluživanja koja podra-
mogućih rasprava i analiza rješenja, jav- vrlo neuvjerljiva obrazloženja da je on zumijevaju identičan odnos vlasti spram
nost se lagano obavještava kako je do ko- sam po sebi uvertira podjeli Mostara, periferije i centra.
načnog rješenja ostalo svega mjesec, uz onemogućava dijalog, što ga suštinski, Da u tom smislu ne bi bilo kakve za-
obrazloženja koja u tom pogledu izraža- iz perspektive jasnoće političkih opcija bune, treba otvoreno reći da je ravnomjer-
vaju skepsu, što dodatno ohrabruje ak- stajalište HDZ-a dodatno promovira kod nost razvoja Mostara na cijelom prostoru
tere razgovora da se ne izlažu posebnim međunarodnog faktora kao najbezbolni- u poslijeratnom periodu bila najproduk-
naporima, kad od toga ionako nema ni- ju opciju koja neće iziskivati nedogledna tivnija upravo u vrijeme kada je funkci-
šta. U svakom je slučaju bolje ne radit’ usuglašavanja. onirao kao zajednica šest općina. Sve što
nego džaba radit’. Ambijent za razgovore, dakle, proble- je od infrastrukturnih do drugih zahvata
Zaključak koji se iz svega navedenog matičan je jer ozbiljan politički dijalog urađeno na prostoru Blagaja, Bune, Bijelog
može izvući jeste – Mostar će propustiti i podrazumijeva jednakopravnost svih po- Polja, da ona udaljenija ne spominjemo,
predstojeće izbore. Ne propusti li ih kojim litičkih opcija, a ne automatsko posezanje urađeno je u tom periodu. Od uspostav-
slučajem, lokalni izbori bit će održani u za “crvenim kartonom” za jednu. Takav ljanja Ashdownovog jedinstvenog grada,
“hrvatskom stolnom gradu”?! Zašto? Iz odnos u mostarskom slučaju posljedica spomenuta su naselja naprosto zamrla u
prostog razloga što bi naprečac sporazum je klasične frustracije koja je, prije sve- razvojnom smislu, na marginama svih
zasigurno bio dokument već odavno usu- ga, rezultat elementarnog nepoznava- događanja, izvan Bešlićeve brige kao ne-
glašen na spomenutom fonu, za tu priliku nja političko-pravnih osnova na kojima prikosnovenog autoriteta.
samo izvađen iz ladice. Treća je solucija se utemeljuje logika formiranja općina i Općine, dakle, same po sebi nisu bile
naprosto isključena. gradova. Takva vrsta frustracione zaslije- problem koliko njihove granice koje su
Da se ne lažemo, od dolaska prve evrop- pljenosti nije u stanju uočiti, a kamoli ra- suštinski dijelile grad po nacionalnom
ske administracije u Mostar, na čelu s cionalno prihvatiti činjenicu da je Mostar principu. No, svako vrlo dobro zna da je
Hansom Koschnickom, do danas, dakle, specifičan primjer grada koji je po svojoj grad isto tako moguće administrativno
preko dvadeset godina, s hrvatske strane administrativnoj funkciji istovremeno i urediti po principu više multietničkih
svi stavovi u kojima je Mostar pozicio- jedna općina. općina. To je tema koju treba otvoriti,
niran kao “hrvatski stolni grad” vrlo su Niko još nije rekao da su Sarajevo ili ozbiljno razgovarati, jer takav bi koncept
jasno i bez izuzetka usuglašeni. S takvim drugi gradovi u svijetu, koji su sačinjeni pored multietničnog njihovog karaktera
konceptom budućnosti Mostara ne slažu od više općina, jer inače ne bi bili gradovi, osiguravao i funkcionalni princip, koji je
se druga dva koncepta. Jedan je prijedlog nejedinstveni zbog takvog ustrojstva. Ap- u tom smislu više nego značajan. Ili da se
SDA da Mostar bude uređen kao grad s surdno je da ono što se u slučaju mnogih prostori koje ne dotiču interesi gradske
više općina, kojem se protivi SDP i DF, svjetskih gradova podrazumijeva u Mostaru administracije prepuste susjednim opći-
koje HDZ, kao i druge stranke s hrvatskim proglašava nepoželjnim i neprihvatljivim, nama na upravljanje. n
STAV 10/3/2016 25