Page 45 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.
P. 45

Iduće je godine ovaj dan obilježilo više od
          milion ljudi u Austriji, Danskoj, Njemač-
          koj i Švicarskoj.
            Clara Zetkin i njena partija borile su
          se za pravo glasa za žene i jednak pristup
          radu i obrazovanju. Iako je policija redov-
          no rastjerivala demonstracije njemačkih
          socijalistkinja na Međunarodni dan žena,
          proslava tog praznika proširila se svijetom.
          Za razliku od bivših socijalističkih drža-
          va, u kojima je Međunarodni dan žena bio
          visoko poštovan, u tzv. građanskim demo-
          kratijama taj praznik bio je zanemaren,
          između ostalog i zato što ga je ljevica pri-
          svojila. S ponovnim rađanjem feminizma,
          ranih sedamdesetih godina prošlog stolje-  pravo glasa, zabranio je ženske političke   od muškarca. Knjiga Odbrana prava žene
          ća, oživjela su sjećanja na nastanak ovog   krugove. Međutim, sa smrću Olympe de   uzima se kao temeljni tekst feminizma.
          praznika, pa su ga 1978. godine priznale i   Gouges nisu umrle njene ideje. Deklaracija   A kako je sve to izgledalo u Bosni i
          Ujedinjene nacije.                o pravima žena i danas je važan dokument   Hercegovini, u kojoj je na težak položaj
                                            koji se završava riječima: “Ženo, probudi   žena utjecala i činjenica da su mnoge bile
          MUŠKA SUPERIORNOST                se; u cijelom se svemiru čuje zvono ra-  nepismene? Bilo je rasprostranjeno shva-
          KAO IZMIŠLJOTINA                  zuma, utvrdi svoja prava. Moćno carstvo   tanje da je ženi nepotrebno školovanje,
            Poslije pada komunizma promijenio   prirode nije više opkoljeno predrasuda-  pogotovo na selu gdje su djevojčice od
          se odnos prema Danu žena. Stigli su nam   ma, fanatizmom, praznovjerjem i lažima.   malih nogu naporno radile. Položaj nepi-
          novi praznici za koje prije nismo znali (npr.   Plamen istine je raspršio sve oblake glu-  smene žene postao je još teži kad se mora-
          Majčin dan ili Valentinovo).      posti i nasilnog prisvajanja. Muškarac rob   la zapošljavati van kuće i svojom zaradom
            Priča o ženskoj borbi za prava počela   umnožio je svoje snage, imao je potrebu   doprinositi izdržavanju familije. U kapita-
          je mnogo prije demonstracija u New Yor-  da pribjegne tvojima da bi razbio okove.   lizmu je žena sve više ulazila u privredu,
          ku. Treba podsjetiti na Olympe de Gouges   Postavši slobodan, postao je nepravedan   jer zarada oca ili muža nije bila dovoljna
          (pravo ime Marie Gouges), koja je na po-  prema svojoj družici. O, žene!”  za preživljavanje.
          četku Francuske revolucije, kao odgovor   Samo godinu nakon što je u Francu-  Od početka austrougarske uprave u
          na Deklaraciju o pravima muškarca, na-  skoj objavljena Deklaracija o pravima žena,   Bosni i Hercegovini korištena je i ženska
          pisala Deklaraciju o pravima žena (1791.   Mary Wollstonecraft u Engleskoj objavljuje   radna snaga, naročito u tvornicama ćilima
          godine), tražeći za žene ista prava kao i za   knjigu Odbrana prava žene. U knjizi auto-  i duhana. Prema jednom podatku iz 1881.
          muškarce i mušku tobožnju superiornost   rica raspravlja o suštini muškog autoriteta   godine, u tvornicama duhana u Mostaru i
          proglasila izmišljotinom. Zahtijevala je da   nad ženama, pokazuje kako su muškarci   Sarajevu od 281 uposlenog radnika bilo je
          žene dobiju puna politička prava, uključu-  zloupotrebljavali ideje razuma i istine da   177 žena, a već 1904. godine od 2.549 rad-
          jući pravo kandidature za parlament i druge   bi opravdali svoju moć i osjećaj superior-  nika u tvornicama duhana i otkupnim sta-
          javne funkcije. Tvrdila je da zbog manjka   nosti nad ženama, čineći ih ovisnim o muš-  nicama radilo je 1.736 žena. Uvjeti u koji-
          obrazovanja žene dobijaju manje plaćene   karcima. Pozivala je žene da oštre svoj um   ma su radili radnici u Bosni i Hercegovini
          poslove, što ih je prisiljavalo da se udaju   i jačaju tijelo, da postanu vladarice svoga   bili su mnogo teži nego u drugim zemljama
          ili tjeralo u prostituciju. Vjerovala je da je   života. Najveći dio knjige posvećen je us-  Monarhije. Naročito teški bili su uvjeti u
          brak kao institucija doživjela neuspjeh i da   postavljanju temeljnih načela na kojima   kojima su žene radile, s nadnicama mno-
          ju treba zamijeniti nekim poštenijim do-  se zasnivaju prava žene, kao i propitiva-  go nižim od nadnica muških radnika. Pre-
          govorom. Kad su Jakobinci došli na vlast,   nju utjecaja okoline na oblikovanje žen-  ma podacima Vojislava Bogićevića (Građa
          ona je osuđena na giljotinu jer se suprot-  skog karaktera, a započinje odbacivanjem   o počecima radničkog pokreta u Bosni i
          stavila Robespierreu. On nije dao ženama   dogme da je Bog ženu načinio slabijom   Hercegovini od 1878–1905, Državni arhiv
                                                                               NR BiH u Sarajevu, “Iskaz o stanju odre-
                                                                               đenih nadnica…”) godine 1881. nadnice
                                                                               radnica u tvornicama duhana u Sarajevu
                                                                               i Mostaru iznosile su 30-50, a radnika iz-
                                                                               među 50-150 novčića.

                                                                               ŽENE SU ZBOG ŠTRAJKA
                                                                               MORALE U ZATVOR
                                                                                  Izrabljivanje ženske radne snage bilo
                                                                               je do te mjere bezdušno da je i Zemaljska
                                                                               vlada u Sarajevu, potvrđujući 1900. godine
                                                                               “Arbeiter Ordnung” izvjesnih preduzeća,
                                                                               zahtijevala da se u njih unesu ograničenja
                                                                               u korištenju ženske radne snage na poslo-
                                                                               vima koji ne odgovaraju njihovim fizičkim
                                                                               mogućnostima, u korištenju za noćni rad
                                                                               i da se oslobode porodilje do četiri nedje-
           Clara Zetkin                                                        lje od porođaja.


                                                                                                   STAV 10/3/2016  45
   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50