Page 46 - BROJ 53/GODINA II/SARAJEVO 10.03.2016.

DRUŠTVO

Ovakvi životni i radni uvjeti radnič- Međunarodni dan žena u pravo glasa, ekonomsku nezavisnost uda-
ke klase u BiH, a posebno žena, dovodili te žene, jednakost u roditeljskim pravima
su isprva do sukoba s poslodavcima i do BiH proslavljen je prvi put 8. žena i muškaraca, osiguranje izdržavanja
stalne borbe za skraćivanje radnog dana marta 1913. godine. Prema majke i djeteta putem zakona, izmjene na-
i za bolje nadnice. “23. augusta 1905. pisanju “Glasa slobode”, sljednog prava u korist žene, zaštitu ženske
godine počeo je štrajk radnica Tvorni- radne snage, uvođenje ženskih inspektora
ce ćilima u Sarajevu, koji je trajao do 3. 24. marta 1918. godine rada, napredovanje u pozivima kojima se
oktobra. U štrajku je učestvovalo 76 rad- održana je u Sarajevu žene bave i slobodan pristup u politički
nica, od kojih je samo 20 policija uspjela život. Već je tridesetih godina 20. stoljeća
da prisilno vrati na posao, a 56 ih je do proslava Ženskog dana i ova organizacija bila poznata kao femini-
kraja izdržalo u štrajku. U ovom štrajku Veliki sastanak žena, kojem stička organizacija koja je postigla pojedi-
radnice su se izborile za povišenje plate je prisustvovalo oko 2.000 načne uspjehe neposredne zaštite žena na
od 20% za rad na akord, priznanje or- temelju postojećih prava i zakona.
ganiziranja i uspostavljanje tarife koja žena, od kojih 300-400 “Zbog sve većeg utjecaja komunista,
do tada nije postojala. Sve radnice koje muslimanki jugoslavenska vlada donosi 29. decembra
nisu htjele da se vrate na posao bile su 1920. godine Obznanu, kojom se zabranju-
kažnjene sa po tri dana zatvora.” (Pre- je djelatnost KPJ i Ujedinjenih sindikata.
gled rada Saveza tvorničko-nadničarskih da žene mogu ostvariti svoja prava samo Poslije toga se pogoršao položaj radničke
i nekvalifikovanih radnika/ca za BiH od u socijalnoj demokratiji. klase. Ukinut je 8-časovni radni dan, sni-
1907–1912. godine i Izvještaj Saveza o Ženski dan u Sarajevu proslavljen je po- žene nadnice i okrnjene mnoge druge te-
radu za 1912. godinu podnesen VI glav- novo 6. aprila 1919. godine. Na skupštini je kovine radničke klase. Istovremeno dolazi
noj godišnjoj skupštini.) usvojena Rezolucija kojom je pozdravljen do velikih progona komunista i istaknutih
Međunarodni dan žena u BiH proslav- predstojeći Kongres ujedinjenja, a 13. apri- radnika, tako da je u Jugoslaviji samo u
ljen je prvi put 8. marta 1913. godine. Pre- la 1919. donesena je odluka o ujedinjenju 1921. godini bilo hapšeno oko 40.000 rad-
ma pisanju Glasa slobode, 24. marta 1918. u Ženski socijalistički pokret Jugoslavije. nika od kojih je preko 1.000 izvedeno na
godine održana je u Sarajevu proslava Žen- Iste godine, 21. aprila, u Beogradu je odr- sud. Ovakva situacija nepovoljno se odra-
skog dana i Veliki sastanak žena, kojem žana konferencija žena na kojoj je ujedi- zila na prilike u BiH, tako da je došlo do
je prisustvovalo oko 2.000 žena, od kojih njen ženski socijalistički pokret. pasivizacije radničke klase i do prestanka
300-400 muslimanki. Na ovom sastanku gotovo svakog organizovanog rada Partije.
govorilo je pet žena o “aprovizacionim FEMINISTIČKA ORGANIZACIJA To je dovelo do opadanja aktivnosti među
pitanjima”, o položaju radnica Tvornice U SARAJEVU ženama i do prelaska na ilegalne forme
duhana u Sarajevu, žena čiji su muževi u U jesen 1919. godine osniva se u Sa- rada.” (Nevenka Bajić: Glasnik arhiva i
vojsci itd. Predložena je rezolucija u kojoj rajevu Društvo za prosvjećivanje žene i arhivista Bosne i Hercegovine, godina II;
se konstatira težak položaj žena i u kojoj se zaštitu njenih prava, s ciljem da se bavi knjiga II, Sarajevo, 1962.)
“izjavljuje radost što su široke mase žena obrazovanjem te građanskim i političkim Većina je žena tada prešla u Društvo
počele voditi brigu o poboljšanju svoga pravima žena. Društvo je izdavalo i novi- za prosvjećivanje žena. Alijansa ženskih
stanja i što su počele stupati u socijali- ne Ženski pokret. Kasnije se Društvo prei- društava u Kraljevini SHS osnovana je
stičke organizacije”. U rezoluciji se ističe menovalo u Ženski pokret, a borilo se za 1923. godine i borila se za politička prava
žena, ali i za to da se rad domaćice prizna
kao svaki drugi plaćeni rad te da se prizna
jednakost u roditeljskim pravima. Grupa
intelektualki osnovala je 1927. godine Žen-
sku stranku i borila se za pravo glasa žena.
Njihov rad prekinut je 1929. godine, kada
se diktaturom u Jugoslaviji zabranjuje rad
političkim strankama. Krajem 1927. godi-
ne osnovano je i Udruženje univerzitetski
obrazovanih žena. Godine 1935. osnovana
je Omladinska sekcija ženskog pokreta,
koja okuplja mlade žene i studentice an-
tifašistkinje. Sva ženska udruženja u svom
programu imala su i organizaciju antimili-
tarističkih i antifašističkih demonstracija
i zalagala su se za oslobađanje političkih
zatvorenika.
Posljednjih dvadesetak godina bivšeg
režima, žene u BiH imale su izjednačena
prava s muškarcima. Bosna i Hercego-
vina potpisnica je brojnih konvencija o
pravima žena.
I upravo činjenica da žene imaju svoj
dan, dakle, jedan od 365 dana u godi-
ni, pokazuje da nisu ravnopravne. Bit
će ravnopravne kad cijela godina bude
njihova. n

46 10/3/2016 STAV