Page 27 - STAV broj 182
P. 27
Johannes Hahn saopćio je da čak i prema Hrvatska politika unutar BiH, tačnije HDZ-ovo savezništvo sa
takvom rješenju treba biti otvoren. Slično SNSD-om, oličeno u dvojcu Dodik i Čović, mogla bi se najslikovitije
je nastupio i savjetnik Donalda Trumpa opisati kao “Nikolica i prikolica”. Naime, Čović fingira kao saputnik
za nacionalnu bezbjednost John Bolton koji daje legitimitet Dodikovom pokušaju razbijanja Bosne i
u izjavi da se SAD neće uključivati u ra- Hercegovine pod motom ugroženosti dvaju naroda, tj. većine samim
spravu oko ideje o razmjeni teritorija iz- postojanjem Bosne i Hercegovine, čak i ovakve, decentralizirane
među Srbije i Kosova, ali da Washington do stanja nefunkcionalnosti. Upravo je to, blokiranje bilo kakve
ne isključuje teritorijalne korekcije. Ne- funkcionalnosti države, a zatim upiranje prstom u nefunkcionalnost
kadašnji visoki predstavnik u BiH Wolf- koju su sami stvorili i internacionalizacija tog problema, glavna
gang Petrich javno je podržao razmjenu odlika ove antidržavne srpsko-hrvatske politike
teritorija, pokušavajući to nazvati manjim
“administrativnim kozmetičkim korek- Posmatrajući cijeli ovaj razvoj događa- separatističkih tendencija u BiH, zaborav-
cijama” i “novim realizmom”, lakonski ja, može se primijetiti da, mada su promi- ljajući na Beograd i Zagreb. U isto vrijeme
ustvrdivši “da se vremena mijenjaju”. Uz jenjena stajališta Sjedinjenih Američkih premalo se radilo na jačanju partikularnih
takvu međunarodnu podršku nije ni čud- Država i Evropske unije daleko važnija i isključivo bošnjačkih kapaciteta. Forma
no što su i Beograd i Priština naprasno za novu realnost s kojom se suočava Bo- postojanja BiH pretpostavljena je suštini
postali pristalice ovakve ideje, pa je tako sna i Hercegovina i Bošnjaci, ipak je ona da BiH zaista trajno postoji samo tamo
Tači na zajedničkoj konferenciji za medije natuknica Wolfganga Petricha, nekadaš- gdje su Bošnjaci te se današnja neminov-
ustvrdio “da nijedna zemlja ne treba da njeg maharadže ili potkralja BiH, koji je na promjena svjetskog poretka dočekuje
se plaši potencijalnog mirovnog sporazu- nekada tvrdio jedno, a sada tvrdi drugo iz pozicija slabijih nego što su bile one
ma s Beogradom, ni ako on bude podra- (čemu, po nekim izvorima, razlog treba neposredno nakon rata. Ovo se, nasreću,
zumijevao korekciju granica”. No, dodao tražiti u njegovom zaposlenju u lobistič- shvatilo od strane autentičnih bošnjačkih
je indikativnu primjedbu da “Kosovo i koj / pravnoj kući koju je angažirala Vla- predstavnika, no, vrijeme je možda privi-
Srbija neće biti ni prvi ni posljednji koji da Srbije), najbolji pokazatelj u kakvoj legija koju nemamo. No, drugi i mnogo
su vršili korekciju granica u cilju rješenja su zabludi bili svi oni u Bošnjaka koji su ozbiljniji problem u vezi sa svim ovim
konflikta”. Još je više zabrinjavajuća izjava položili svoje dugoročne nade ne samo u dešavanjima potpuni je moralni i vrijed-
Aleksandra Vučića o tome kako su “Srbi MZ u BiH nego u bilo kakav međunarod- nosni relativizam na bošnjačkoj politič-
i Albanci dva najveća naroda u regiji”, te ni poredak koji je itekako sklon promjeni, koj sceni. Pošto je mnogo vjerovatnije
se neće desiti “da Srbija prizna Kosovo a naročito promjenama u tumačenju. Danas da će se bilo kakvo prekrajanje granica
da ne dobije ništa, to se neće dogoditi u je pitanje da li je pozitivna ideja očuva- na štetu Bosne i Hercegovine prvo po-
narednih 100 godina”. Insistiranje Vuči- nja nezavisnosti i suvereniteta BiH bila kušati sprovesti diplomatskim pritiskom
ća i Tačija da nema ništa loše u mijenja- stvar agende ne samo jedne atlantistič- i ucjenama, nego bilo kakvim oružanim
nju granica (Tači je čak izjavio da ne tre- ke vrste politike Sjedinjenih Američkih nasrtajima izvana (mada je poticanje na-
ba biti talac granica iz Titovog vremena, Država nego tek jednog predsjednika i silja unutar BiH kao faktor pritiska vrlo
pri čemu je mislio na granice AVNOJ-a), jedne administracije. O iskrenosti i do- vjerovatno), ključno postaje pitanje ko
ali i istovremeno kontradiktorna ponav- bronamjernosti velikog broja evropskih će u takvim trenucima predstavljati Boš-
ljanje da neće biti promjena granica ni zemalja Bošnjaci su mogli naučiti sve njake. I tu leži trenutno najveća opasnost
Srbije ni Kosova nameće pitanje: Pa čije nakon rata, tako da je nevjerovatno da po Bosnu i Hercegovinu, jer ne samo da
granice onda misle da mijenjaju, kojom bilo kakvo iznenađenje dođe s te strane. imamo atomiziranu bošnjačku politič-
teritorijom misle kompenzirati srbijan- ku scenu i javno mnijenje u kojem ništa
sko priznanje Kosova, u čemu je poenta ATOMIZIRANA BOŠNJAČKA POLITIKA nije tabu ili sveto nego na njima imamo
takvih pregovora? Tretman ovakvih pre- NAJVEĆA OPASNOST PO BiH i medije i stranke, poput Dnevnog avaza i
govora Beograda i Prištine kao presedana stranke SBB-a Fahrudina Radončića, koji
značajnog za “Zapadni Balkan” također Kao i uvijek do sada, kao jedina trajna već otvoreno kao dio svog političkog pro-
otvara neka neugodna pitanja. vrijednost, jedino sigurno sidro i jedina grama zagovaraju bošnjačko popuštanje
pouzdana garancija opstojnosti pokazuje pred separatističkim apetitima srpskog i
John Bolton se isključivo u sposobnosti i kapacitetima hrvatskog političkog faktora.
bošnjačkog kolektiva da zaštiti državu i Ući u krizu takve magnitude gdje bi
sebe. Upravo je to jedino na šta Bošnja- Bosni i Hercegovini prijetio nestanak,
ci mogu računati u bilo kojem vremenu. a Bošnjacima geotoizacija s takvim lič-
Samo jak, spreman i jedinstven bošnjač- nostima kao bošnjačkim predstavnicima
ki kolektiv garantira sigurnost Bosne i ili takvim strankama kao parlamentarno
Hercegovine kao države i Bošnjaka kao značajnim bio bi suicidalni put u nesta-
naroda. No, baš se tu i krije osnovni pro- nak i države i naroda. Upravo radi svega
blem, bošnjačka sposobnost samozaštite nabrojanog, činjenica je da će ovi izbori
znatno je umanjena od one kakvu smo po- biti presudni, da će označavati bošnjač-
sjedovali 1996. godine. Tome ima mnogo ki izbor između autentičnih političkih
razloga, no, možda je najvažniji nedosta- predstavnika koji su već jednom izbo-
tak zajedničke dugoročne vizije, šta raditi rili državu i slobodu bošnjačkom naro-
nakon što se fokus interesa međunarodne du ili sa strane podmetnutih političkih
zajednice pomjeri s BiH. projekata. Izbor je to između opstanka
ili nestanka. Šta sebi posijemo, to ima i
Postavlja se i pitanje je li se do sada da uberemo. n
napravilo suviše kompromisa na vla-
stitu štetu radi pacificiranja negativnih
STAV 30/8/2018 27
