Page 31 - STAV broj 355
P. 31

su na Zulfikarpašićevu odluku da napusti   uglednici iz Bosne i Hercegovine i dijaspo-
          Jugoslaviju i ode 1946. godine u susjednu   re s kojima Zulfikarpašić nastoji sarađivati
          Italiju. U ovoj zemlji boravio je osam mje-  u smjeru jačanja svijesti o bošnjaštvu, ali i
          seci, a zbog izvjesne opasnosti za vlastitu   bitnosti političkog organiziranja. Neki od
          sigurnost, ubrzo je morao potražiti novu   ključnih sastanaka koji su vodili osnivanju
          destinaciju u emigraciji u kojoj će biti si-  Stranke demokratske akcije (SDA) održa-
          guran. Odlučio se za odlazak u Austriju, ze-  ni su u Adil-begovoj kući i Bošnjačkom
          mlju u kojoj je boravio znatan broj bošnjač-  institutu u Zürichu. Jedan takav sastanak   Bosna i bošnjaštvo
          kih političkih emigranata. Zulfikarpašić će   neposredno prije osnivanja SDA okupio je
          kasnije upravo s Bošnjacima nastanjenim   Aliju Izetbegovića, Hasana Čengića, Omera
          u Beču, u prvom redu Smailom Balićem,   Behmena, Teufika Velagića, Salema Šabića
          pokrenuti list Bosanski pogledi, za koji se s   i Adila Zulfikarpašića.
          pravom može reći da je sredinom prošlog   Kada su se 1990. godine nakon početka
          stoljeća bio mjesto promoviranja bošnjač-  demokratskih procesa u Jugoslaviji stekli
          ke ideje i nacionalnog imena Bošnjaka. U   uvjeti za njegov povratak u zemlju, Zulfikar-
          ovom časopisu jasno i nedvojbeno zagova-  pašić je s novinarima Fahrudinom Đapom
          rano je nacionalno ime Bošnjak, a često su   i Tihomirom Lozom kroz niz intervjua
          se na stranicama Bosanskih pogleda mogli   sumirao svoj život u emigraciji i borbu za
          pronaći osvrti na politička dešavanja u svi-  bošnjaštvo, što je najprije objavljeno u listu
          jetu i Jugoslaviji.               Naši dani, a potom pretočeno u knjigu pod
            Šezdesetih godina Adil Zulfikarpašić,   nazivom Povratak u Bosnu.   Adil Zulfikarpašić i
          Smail Balić, Teufik Tofa Velagić, Bećir Ta-  Zulfikarpašić je nakon povratka u do-  Alija Izetbegović 1990.
          nović i drugi istaknuti bošnjački emigran-  movinu blisko sarađivao s Izetbegovićem,
          ti postaju neka vrsta opozicije KPJ, jer su   a zajedno su organizirali niz tribina i pre-
          jasno i hrabro iznosili konstruktivne kriti-  dizbornih skupova tokom 1990. godine,
          ke usmjerene prema režimu. Također, gru-  nakon što je u maju osnovana SDA. Ljeto
          pa okupljena oko Zulfikarpašića isticala je   1990. godine bilo je posebno dinamično, o
          svoje nezadovoljstvo što Bošnjaci unutar   čemu govore posjete Bošnjacima širom Bo-
          KPJ insistiraju na priznavanju bošnjačke   sne i Hercegovine i Sandžaka.
          nacije pod imenom Muslimani, s famoznim   Sredinom 1990. godine Zulfikarpašić
          velikim M, smatrajući da musliman može   organizira simpozij pod nazivom “Bosna i
          biti svaki pripadnik islamske vjere, dok su   bošnjaštvo”. S obzirom na sastav učesnika
          Bošnjaci zasebna nacija, što treba odvojiti   simpozija i ideje koje su promovirane tom
          od vjerskog osjećaja.             prilikom, može se kazati da je to bio svoje-
            Cjelokupan aktivizam pojedinaca oku-  vrstan uvod u proces zvaničnog povratka
          pljenih oko ideje Bosanskih pogleda nije   nacionalnog imena Bošnjak, do čega će doći
          posmatran pozitivno iz Jugoslavije, stoga   tri godine kasnije na Bošnjačkom saboru,   Adil-beg u Zurichu
          ne treba čuditi što je Adil Zulfikarpašić sa   i to, koincidentno, na istom mjestu na ko-
          svojim saradnicima označavan kao držav-  jem je simpozij održan – u Hotelu “Holiday
          ni neprijatelj.                   Inn” u Sarajevu.
            Selidbom u Švicarsku i osnivanjem   Svega nekoliko mjeseci nakon osnivanja
          vlastite firme Zulfikarpašić je stekao zna-  SDA Zulfikarpašić se razilazi u stavovima s
          čajan kapital, zahvaljujući velikim poslov-  Alijom Izetbegovićem, ali i s većim dijelom
          nim uspjesima koje je kontinuirano nizao.   rukovodstva stranke. Odgovor Zulfikarpaši-
          Iako nije mogao doći u Jugoslaviju, odno-  ća bio je osnivanje Muslimanske bošnjačke
          sno Bosnu i Hercegovinu, to ga nije spre-  organizacije (MBO), uz podršku Muhame-
          čavalo da intenzivno prati sve društvene i   da Filipovića i još nekolicine najbližih sa-
          političke događaje u zemlji. Tako je bilo i   radnika. MBO je na izborima 1990. godine
          početkom osamdesetih godina, kada gru-  dobio približno 1,2 posto glasova, što je u
          pa muslimanskih intelektualaca predvođe-  konačnici značilo i svega dva mjesta u re-
          nih Alijom Izetbegovićem biva osuđena u   publičkoj skupštini. U konkurenciji za čla-  Velika Kladuša, skup SDA 1990.
          sklopu montiranog “Sarajevskog procesa”.   na Predsjedništva Zulfikarpašić je osvojio
          Zulfikarpašić je aktivno pratio događaje iz   51.225 glasova.        maja 2001. godine preselio u Sarajevo. Time
          1983. godine, a u vezi s tim je Bošnjački in-  Predratne 1991. godine u Sarajevu osni-  je realizirao svoj veliki vakufski projekt za
          stitut sredinom osamdesetih objavio knjigu   va Bosanske poglede angažirajući grupu mla-  domovinu Bosnu i Hercegovinu.
          Sarajevski proces. Nekoliko godina poslije,   dih novinara, a iste godine odlučuje se da   Adil Zulfikarpašić na bolji svijet prese-
          neposredno prije povratka u domovinu, za-  Bošnjački institut u budućnosti preseli u   lio je sedam godina poslije, u julu 2008. go-
          počinje prisnu i intenzivnu saradnju upravo   Sarajevo, formirajući njegovu podružni-  dine. Bio je vizionar kojem je u pojedinim
          s akterima ovog sudskog procesa.  cu u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.   trenucima nedostajalo “domaće” političko
            Tokom 1988. godine Zulfikarpašić u   Tokom rata je većinom živio na relaciji   iskustvo, a nije ga imao priliku steći zbog
          Zürichu osniva Bošnjački institut, mjesto   Zürich – Sarajevo. Politički aktivizam stavio   više od četrdeset godina življenja izvan do-
          u kojem nastoji objediniti sve historijski   je nakon 1996. godine po strani i posvetio   movine. Ostao je upamćen kao veliki vakif.
          relevantne podatke o Bosni i Bošnjaci-  se Bošnjačkom institutu, koji ove godine   Po njemu, osim Instituta, nosi ime i džami-
          ma. U prvim godinama postojanja u Boš-  proslavlja dvadeset godina rada u Bosni i   ja koju je podigao na Kobiljoj Glavi pokraj
          njački institut dolazili su brojni bošnjački   Hercegovinu, jer je ovu instituciju tokom   Sarajeva.     n


                                                                                                   STAV 24/12/2021 31
   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36