Page 82 - STAV broj 355
P. 82

KULTURA



                                                                               U Prvom svjetskom ratu
                                                                               Hercegovina je imala
                                                                               ogromne demografske
                                                                               gubitke, što se vidi
                                                                               upoređivanjem zadnjeg
                                                                               austrougarskog popisa i prvog
                                                                               u okviru SHS Kraljevine.
                                                                               Najmanji gubitak imalo
                                                                                je katoličko stanovništvo.
                                                                                Stolački srez je po popisu
                                                                                iz 1885. godine imao 21.500
                                                                                 stanovnika, da bi do 1910.
                                                                                 godine broj stanovnika
                                                                                 narastao na 34.536, dok
                                                                                  je na prvom popisu u SHS
                                                                                  broj stanovnika bio 34.221.
                                                                                  U toku austrougarske
          Stolac se nalazi na drugom mjestu s 231   rad, pa je time veći i njihov doprinos
          stipendistom, što je ukupni broj stanov-  obrazovanju mladih stolačkog kraja.  vladavine najviše se smanjilo
          nika zaista veliki uspjeh. Mostar (204),   Koliko je bio interes za školovanjem   muslimansko stanovništvo
          Tuzla (140), Trebinje (113) s daleko ve-  Stočana, najbolje pokazuje dopis Glav-
          ćim brojem stanovnika su zaostajali za   nog odbora u Sarajevu naslovljen na  iseljavanjem u
          Stocem. Rukovodstvo i aktivisti “Gajre-  Mjesni odbor “Gajreta” u Stocu da su
          ta” nisu imali nikakve naknade za svoj   “oni već ispunili odobrenu kvotu upisa   Osmansko Carstvo.
                                            te da ne mogu dobiti nove stipendije”.
                                            Reakcija rukovodstva Mjesnog odbora
                                            se ogledala kroz vršenje dodatnog pri-  Nažalost, imovinsko stanje Bošnjaka sto-
                                            tiska najavom ostavki.             lačkog kraja nije moglo pratiti aktivnosti
                                            Pored navedenog, u važne uspjehe “Gaj-  “Gajreta”, odnosno troškove stipendija,
                                            reta” spada i otvaranje čitaonice u Stocu   ali ljudski kapital koji je Stolac podario
                                            1930. godine, koja je imala višenamjen-  ne samo bosanskohercegovačkom nego
                                            sku ulogu. To je bio prostor za druženje   jugoslavenskom društvu pokazuje više-
                                            članova i članica “Gajreta” i mjesto gdje   struki značaj ulaganja u obrazovanje.
                                            je dolazila dnevna štampa.         Kad su u pitanju druga dva naroda,
                                            Bez sumnje, najveći uspjeh stolačkog   njihov status možemo analizirati kroz
                                            “Gajreta” jeste otvaranje Ženske struč-  djelovanje HKD “Napredak” i SPD
                                            ne škole 1936. godine. Ovo je bio veliki   “Prosvjeta”. Zajednička sudbina sva
                                            iskorak zbog tadašnjeg općeg negativnog   tri društva jeste manjak sredstava, ve-
                                            stava Bošnjaka prema obrazovanju žen-  like potrebe za stipendiranjem i radom
                                            ske djece u svjetovnim školama. Otvara-  s mladima te ulaganje ogromnog truda
                                               njem ove škole pale su sve predrasude   rukovodstava.
                                                     vezane za takve stavove, a
                                                         tradicija  školovanja   STAV: Predsjednik ste općinskog od-
                                                          učenika tekstilne struke   bora BZK “Preporod” Stolac, koji je
                                                           očuvala se do 1992. go-  prošle godine obilježio 30 godina od
                                                           dine. Ova škola je po   reaktiviranja. Kakve su trenutne aktiv-
                                                           mnogim segmentima   nosti i projekti BZK “Preporod” Stolac?
                                                           bila ispred vremena   HADŽIOMEROVIĆ: Pored promoci-
                                                           jer su učenici već u   ja knjiga, u januaru planiramo obilježiti
                                                           toku školovanja bili   godišnjicu rođenja Alije Isakovića, a u
                                                           osposobljeni za prak-  februaru Hamida Dizdara. Ako epide-
                                                           tični rad preko kojeg   miološki uvjeti budu dozvoljavali, pla-
                                                           su prikupljali sred-  nirana je posjeta potomaka hercegovač-
                                                           stva za funkcionira-  kih Bošnjaka iz mjesta Halilbeyli kod
                                                           nje i održavanje ško-  Izmira i jedna tribina s njima kroz koju
                                                           le i nabavku mašina i   želimo nama približiti njihov život u
                                                           repromaterijala.    Turskoj.                       n



         82  24/12/2021 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84