Page 7 - STAV broj 376

MANDIĆ BACA PARE NA IDEJNI PROJEKT

KOJI VJEROVATNO NE MOŽE ISKORISTITI

pćina Centar Sarajevo školski je pri- bio parking, i planirala tu graditi svoju po- ispunjava zakonske uvjete za dobijanje ur-
Omjer nelogičnosti ili, ako baš hoćete, slovnu zgradu. Ništa ne bi bilo sporno da banističke saglasnosti, velika je vjerovat-
rasipništva. Ova će Općina sasvim bes- se načelnik i slični njemu ne protive grad- noća da će Općina morati da ustukne u
potrebno spiskati 30.000 maraka na idej- nji u parku Hastahana, iako bi Centralna svojim planovima i zahtjevima. Jasno je to
no rješenje uređenja Parka prof. dr. Nijaza banka u sklopu gradnje svog objekta ure- i načelniku Mandiću koliko god se trudio
Durakovića, poznatijeg kao Hastahana, dila i veliki park. ignorirati stvarnost.
smještenog u neposrednoj blizini zgrade S obzirom na to da je Općina Centar odbila Sada je pitanje zašto Općina ulaže 30.000
Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Na- izdati urbanističku saglasnost Centralnoj maraka u nešto što vjerovatno neće moći
čelnik Srđan Mandić, koji je svoju prediz- banci za gradnju objekta, Centralna banka iskoristiti. Nije li to bacanje para?!
bornu kampanju bazirao na temi Hastahane žalila se Ministarstvu komunalne privrede, Ako Centralna banka dobije slučaj na Sudu,
i insistiranju da se onemogući gradnja na infrastrukture, prostornog uređenja, gra- Općina će morati dodatno platiti prilago-
toj lokaciji, sada građanima daje privid da đenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, đavanje idejnog rješenja ili izradu novog,
izvršava svoje obećanje i da su baš oni ti koje je uvažilo ovu žalbu i vratilo predmet jer će u tom slučaju dio koji obuhvata park
koji o tome nešto odlučuju, makar to bilo i Općini na ponovno odlučivanje, kazavši da biti manji, bit će tu još jedan objekt koji će
glasanje za najbolji idejni projekt. Centralna banka ispunjava sve zakonske definitivno promijeniti sliku tog područja.
Stvar je u tome da Općina pravi ražanj dok uvjete za dobijanje urbanističke saglasnosti. Ili načelnik Mandić maže oči građanima
je zec još duboko u šumi. Kao što je od Budući da Općina i dalje ne želi izdati ur- ili samo rasipa javni novac, treće opcije
ranije poznato, Centralna banka Bosne i banističku saglasnost, slučaj će najvje- nema. I potpuno je nevažno što je novac
Hercegovine kupila je dio Parka prof. dr. rovatnije završiti na Kantonalnom sudu. za idejno rješenje otišao u Australiju i Pa-
Nijaza Durakovića, na kojem je donedavno Kako je sasvim jasno da Centralna banka namu. /J. S./

MOSTAR NAPOKON DATUM

DOBIJA SINAGOGU? Bnicom Ujedinjenih naroda 22. maja
osna i Hercegovina postala je čla-
1992. godine (Rezolucija 757), čime je,
ada već daleke 2001. godine na mo- planovima Amira Grossa Kabirija, čija bi
Sstarskom Bulevaru, šire poznatom kao realizacija, kako kaže, uveliko doprinijela kao sukcesor SFRJ, postala ugovorna
strana svih konvencija i sporazuma koje je
mjesto koje je tokom devedesetih godina revitaliziranju tamošnje jevrejske zajednice.
i agresije na našu državu bilo linija razgra- “Imamo sreću da se pojavio biznismen koji ratificirala bivša država. U radu Ujedinje-
nih naroda Bosna i Hercegovina sudjeluje
ničenja, postavljen je kamen temeljac za je kupio ‘Aluminij’ i koji je postao predsjed-
izgradnju sinagoge i jevrejskog kulturnog nik Jevrejske općine u Mostaru. Ima najbolju preko stalnih predstavništava u New Yor-
ku, Ženevi, Beču, kao i pri UNESCO-u u
centra. Zbog proceduralnih poteškoća, namjeru da revitalizira jevrejsku zajednicu u
ovaj objekt, vrlo značajan za preostalih tri- tom dijelu naše države. Sinagoge nema već Parizu. Na isti dan u Ujedinjene narode
primljene su Hrvatska i Slovenija
desetak Jevreja u najvećem gradu na Ne- odavno, postoji samo prostor koji je davno
retvi, do danas nije izgrađen, ali čini se da rezerviran za njenu izgradnju. Uglavnom, Za vrijeme svog 24-godišnjeg članstva
u Ujedinjenim narodima, Bosna i Her-
bi se ta situacija uskoro mogla promijeniti. objekt koji bi se izgradio bio bi, kada gle-
Jevrejska općina Mostar za svog predsjed- damo sadržaj, kombinacija sinagoge i je- cegovina izabrana je za nestalnu člani-
ca Vijeća sigurnosti UN-a, u razdoblju
nika prije svega nekoliko dana izabrala je vrejskog kulturnog centra. To bi bio objekt
Amira Grossa Kabirija, biznismena koji je sličan onome u Banjoj Luci. Dakle, nema od 2010. do 2012. godine. Ujedinjeni
narodi jesu međunarodna organizaci-
prije dvije godine preuzeo mostarski “Alu- potrebe praviti neku veleljepnu sinagogu,
minij”, spasivši ga time od definitivne pro- bitno je da imamo prostor u kojem se mo- ja za održavanje mira i sigurnosti u svi-
jetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa,
pasti do koje su ga doveli kadrovi Dragana žemo moliti i sastajati”, istakao je Tauber.
Čovića i njegovog HDZ-a. Kabiri će predu- Kako dodaje, do sada mostarski Jevreji ekonomsku saradnju, širenje tolerancije
i promociju poštovanja ljudskih prava i
zeti sve potrebne aktivnosti kako bi realizi- nisu imali prostor za molitvu u svome gra-
rao projekt izgradnje jevrejske bogomolje. du, zbog čega su često bili primorani do- osnovnih sloboda čovjeka. Osnovani su
po okončanju Drugog svjetskog rata.
Interesantno je da se lokacija na kojoj je laziti u Sarajevo.
položen kamen temeljac za izgradnju sina- “Još od Drugog svjetskog rata u Mostaru Ujedinjene nacije imaju 193 države čla-
nice. U članstvu nisu Tajvan, palestinska
goge nalazi u neposrednoj blizini džamije te ne postoji mjesto za molitve. Nekadašnja
katoličke i pravoslavne crkve, što će Mostar mostarska sinagoga, što je poznata priča, teritorija, Vatikan, DAR Sahara.
pridružiti rijetkim gradovima – poput Jeru- pretvorena je u Lutkarsko pozorište i napro-
salema i Sarajeva – koji na maloj međusob- sto ne postoji opcija da se ta zgrada vrati u
noj udaljenosti imaju vjerske objekte triju funkciju sinagoge. Barem su to informaci-
monoteističkih religija – islama, judaizma i je koje posjedujemo. U svakom slučaju, mi
kršćanstva/hrišćanstva. u Mostaru trebamo jedno mjesto za svoju
Savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske za- zajednicu. Kada ga budemo dobili, sigur-
jednice u Bosni i Hercegovini Eli Tauber no će naša zajednica da se razvija i obnovi
kratko je za Stav kazao da je upoznat s svoje običaje”, rekao nam je Tauber. /M. A./

STAV 20/5/2022 7