Page 43 - STAV broj 350

saradnje među turkofonskim zemljama. Bakuu, Centar nomadskih civilizacija u državama jeste oslobađanje Turske države
Oblasti saradnje, kojih je mnogo, uključuju Biškeku (Kirgistan) i Turkijsko poslovno od pogubnog djelovanja terorističke or-
ekonomiju, sigurnost, obrazovanje, zajed- vijeće u Istanbulu. ganizacije fetulahdžija (FETÖ). Kada se
ničku historiju i kulturu. Ova organizacija pogledaju devedesete i prva decenija 21.
predstavlja oko 300 miliona ljudi na pro- NOVE ČLANICE I POSMATRAČI stoljeća, ne može se negirati saradnja tur-
storu od 4,5 miliona kvadratnih kilometara Vijeće je od nastanka imalo velike ambi- kofonskih zemalja na polju obrazovanja i/
i ekonomskog potencijala od dvije hiljade cije i želju da pokrije što veći spektar obla- ili kulture. Međutim, to se može svrstati
milijardi dolara. No, prvo malo historije. sti od infrastrukturnih i logističkih proje- pod pokušaj FETÖ-a (koji nije ništa dru-
Ideja solidarnosti i jedinstva među kata između država članica do saradnje u go nego ogranak američke obavještajne
turkofonskim zemljama stara je više od poslovanju, obrazovanju i sportu. Primje- agencije) da upotrijebi Tursku kao trojan-
stoljeća. Ideju o jedinstvenom kulturnom ra radi, sa svojim obrazovnim ogrankom, skog konja za širenje američkog utjecaja u
i jezičkom prostoru kao i poziv na solidar- Turkofonskom akademijom, Vijeće pripre- Centralnoj Aziji. Upravo je zato sve bilo
nost i jedinstvo promovirao je krajem 19. ma zajednički udžbenik turske historije ograničeno samo na obrazovno-kulturne
stoljeća progresivni intelektualac İsmail za zemlje članice. Cilj ovog projekta jeste (neekonomske) veze, jer SAD nisu želje-
Gaspıralı, krimski Tatar u tada carističkoj premostiti vještački historijski jaz između le, kao što ne žele ni sada, jačanje Turske.
Rusiji, koji se smatra rodonačelnikom pan- turkofonskih država, koji je uspostavljen “Danas, međutim, postoji potpuno druga-
turske ideje. Nepotrebno reći, niti caristič- tokom prethodnih stoljeća kolonijalizma čiji teren. Turska sebe ne vidi kao aparat
ka, a pogotovu sovjetska Rusija, odnosno i opresivnih komunističkih režima (po ili posrednika Zapada. Ne mora saradnju
savez, kao kolonizatori turkijskih zemalja principu divide et impera). zasnivati samo na kulturnoj politici. Sada
centralne azije, nisu bili plodno tlo za os- Mađarska je dobila status zemlje posma- turska vojna i politička moć zaista daje
tvarenje takvih ideja. trača 2018. na šestom samitu u Kirgista- povjerenje prijateljima i strah neprijatelji-
Kraj hladnog rata i raspad Sovjetskog nu. Mađarsko interesiranje za pripadnost ma. Iz tog razloga, druge turkijske države
Saveza probudili su nade za njihovo os- Vijeću jasno je demonstrirano otvaranjem neizbježno cijene Tursku. Karabah je bio
tvarenje. Turska je 1991. godine bila prva predstavništva Vijeća u Budimpešti 19. sep- najbolji primjer za to”, piše Yalçın.
zemlja koja je priznala nezavisnost turko- tembra ove godine. Godine 2019. godine Samit Organizacije turkofonskih zema-
fonskih država i obećala političku i eko- Uzbekistan postaje punopravni član Vijeća. lja, održan 12. novembra u Istanbulu, usvo-
nomsku pomoć Azerbejdžanu, Kirgistanu, Turkmenistan, koji je omekšao svoju izo- jio je dva dokumenta. Deklaraciju Osmog
Kazahstanu, Uzbekistanu i Turkmenista- lacionističku politiku kada je 2015. grad samita i dokument “Vizija turskog svije-
nu. Kao rezultat toga, prvi samit šefova Mari proglašen glavnim gradom turkijske ta 2040.”, nastao na inicijativu počasnog
turkijskih država 1992. godine, održan u kulture za tu godinu, te je 2019. je postao predsjedavajućeg Vijeća Nursultana Nazar-
Ankari, bio je prilično obećavajući. Pro- zemlja-posmatrač (na ovom samitu prvi je bayeva, bivšeg predsjednika Kazahstana.
gresivne ideje poput slobodnog kretanja put nastupio u toj ulozi). Dokument koji je prihvaćen kao strateški
roba i usluga, osnivanja zajedničke inve- Pobjeda Azerbejdžana, oslobođenje Na- usmjeravat će buduću saradnju u različi-
sticione i razvojne banke, integracije ko- gorno-Karabaha i uspostavljanje Zengezur tim oblastima.
munikacijskih sistema i korištenje Turske koridora, koridora koji povezuje Nahčivan Unapređenje saradnje na svim polji-
kao glavnog tranzitnog čvorišta u isporuci s maticom Azerbejdžanom, a samim tim ma ogleda se u deklaraciji koja sadrži 121
izvoza nafte i gasa iz novih nezavisnih dr- otvara kopneni put koji povezuje Tursku paragraf i nije ju lahko sumirati. Izdvojio
žava postavljene su kao cilj. sa svim članicama, sada Organizacije tur- bih da se u deklaraciji našlo pitanje Kipra
Međutim, ideje tadašnjeg predsjedni- kijskih država, jeste geopolitička promjena te da je istaknuto da se na osnovu činjeni-
ka Turske Turguta Özala, između ostalog na koju se ova također geopolitička pro- ca na ostrvu treba postići pravično, trajno,
o “naftovodima/gasovodima mira”, razbi- mjena nadgrađuje. održivo i obostrano prihvatljivo rješenje
le su se prije svega zbog armenske agresije S druge strane, pobjeda Azerbejdžana za pitanje Kipra. Predsjednik Erdoğan u
i okupacije Nagorno-Karabaha, a zatim i ne bi bila moguća bez pomoći (NOVE) svom je obraćanju samitu izrazio nadu da
zbog turkmenistanske izolacionističke po- Turske. Naglasak na “nove”, jer kada se će se Turska Republika Sjeverni Kipar naći
litike te loših odnosa Turske i Uzbekistana iz današnje perspektive gledaju ambicije među članovima Organizacije. “Vjerujem
pod notornim Islamom Karimovim. Ipak, iz devedesetih godina prošlog stoljeća, vidi u vašu vrijednu podršku u ublažavanju izo-
kulturna saradnja uspostavljena je osniva- se koliko su bile nerealne. “Činjenica da lacije i embarga protiv kiparskih Turaka,
njem Međunarodne organizacije turkijskih su Turskoj bile vezane ruke tokom okupa- koji su neodvojivi dio turskog svijeta”, re-
kultura (TURKSOY) 1993. godine. cije Karabaha zapravo je najbolji pokaza- kao je tom prilikom.
Vijeće turkofonskih zemalja osnovano telj toga. Bila je to Turska koja nije mogla Drugi interesantan detalj iz deklara-
je 3. oktobra 2009. sporazumom u Nahči- poslati čak ni helikoptere koje je Elçibey cije jeste podrška prijedlogu Mađarske
vanu, azerbejdžanskoj enklavi koja graniči tražio da zbrinu ranjene. Nažalost, nije da sazove zajednički samit šefova država
s Turskom. Države osnivači bili su Azer- postojala infrastruktura za ideju da Turska Organizacije turskih država i Višegradske
bejdžan, Kazahstan, Kirgistan i Turska. vodi turski svijet u takvim uvjetima”, piše grupe (V4) tokom njenog predsjedavanja
Od 2011. lideri ovih zemalja redovno kolumnista Sabaha Hasan Basri Yalçın. Da- V4 u Budimpešti.
su se sastajali da ocijene protekli period i nas, da li to treba uopće pisati, situacija je I deklaracija i vizija zaista ukazuju
ustanove ciljeve za dolazeći. Vijeće je tako- dijametralno suprotna i turkofonske (i ne na mogućnost formiranja unije kakva je
đer krovna organizacija za različita odje- samo turkofonske) zemlje mogu računati Evropska. To je ogromna promjena geopo-
ljenja kao što je parlamentarna skupština na pomoć i snagu Turske. litičke igre ne samo u regiji, pa zapanjuje
(TURKPA) sa sjedištem u Bakuu, pome- tišina kojom su je zapadni mediji ispratili.
nuta Međunarodna organizacija turkijskih TURSKA MOĆ GODI PRIJATELJIMA, A U 2022. godini Turska preuzima rotacijsko
kultura (TURKSOY) sa sjedištem u An- PREPADA NEPRIJATELJE predsjedavanje Organizacijom, što je do-
kari, Međunarodne turkofonske akademi- Drugi bitan momenat koji je doprinio bar indikator da sve neće ostati samo na
je u Nur-Sultanu ili Astani (Kazahstan), uvjetima za ostvarivanje vizije strukture retorici, “već je treba provesti i u djelo”,
Fondacije turkijske kulture i naslijeđa u slične Evropskoj uniji među turkofonskim kako je rekao predsjednik Erdoğan. n

STAV 19/11/2021 43