Page 47 - STAV broj 350

pokreta “Millî Görüş”, organizacije koja
je ispratila sve političke borbe Erbakana
kroz nekoliko partija koje je oformio ili
u kojima je bio član. Protiv Erbakanove
političke karijere bio je i Süleyman De-
mirel, čija je reakcija na Erbakanovu kan-
didaturu bila izuzetno oštra. Demirelu je
posebno smetalo nastojanje Erbakana da
u politički život Turske uvede musliman-
ske principe djelovanja. Na skupu u Konyi
Demirel je javno govorio protiv Erbakana,
istakavši između ostalog sljedeće: “Pitam
vas, narode Konye, šta ovaj čovjek hoće?
Upitajte ga: ‘Zar džamije nisu otvorene?’
Jesu. Zar ne poučavate Kur’anu? Pouča-
vate. Pa, šta hoće ovaj čovjek?”
Istog dana uslijedio je odgovor Erba-
kana, također u Konyi. Naime, Erbakan
je pred okupljenom masom dao odgovor
Süleymanu Demirelu: “Danas je Demi-
rel ovdje došao i postavio neka pitanja.
Pitao je šta ovaj čovjek želi, pa otvorene
su džamije, uči se u Kur’anu, pitajte ga
šta to još hoće. Sada mu odgovaram. Pri-
je se u našim apotekama u vitrine stavljao
trijumfalni orao. Izgledao je kao živ, ali je
bio ispunjen slamom. Eh, tog orla u našim
apotekama, koji ima kljun, kandže, ali je
pun slame, mi želimo živog, želimo mu
vidjeti dušu.” Sedamdesete godine bile su
politički uspješne za ovog političara jer ula-
zi u vlast. Unutar koalicije MSPCHP 1973.
godine on postaje zamjenik premijera Tur-
ske i predsjedavajući Ekonomskog vijeća.
Ove pozicije omogućile su mu utjecanje
na određene političke procese od kojih je
svakako najzapaženije njegovo lobiranje za
početak Mirovne vojne intervencije 1974.
godine na Kipru, kako bi se zaštitili pri-
padnici turskog naroda na tom području
uprkos snažnom protivljenju Ujedinjenih
nacija. Ovakav način provođenja Erbaka-
nove politike obilježio je njegovu cjeloku-
pnu političku karijeru jer nije odstupao od
svojih ideala, ponekad i bez razmišljanja
te na svoju direktnu štetu.
Turbulentna politička dešavanja u
Republici Turskoj tokom osamdesetih
godina prošlog stoljeća nisu mimoišla ni
Erbakana, koji je u jednom trenutku čak
imao i nametnutu zabranu političkog dje-
lovanja pod kojom se podrazumijevalo i
ukidanje političke partije putem koje je
djelovao. Stoga ne treba čuditi da Erbakan
često osniva političke partije, od kojih su
“Refah partisi” i “Saadet partisi” ostale
ipak neprepoznatljivije u kontekstu do-
vođenja u vezu s Necmettinom Erbaka-
nom. Zajedničko svim partijama koje je
Erbakan osnovao jeste da su potekle iz
pokreta “Millî Görüş”.
ERBAKAN O BOSNI I BOŠNJACIMA
Krajem osamdesetih i početkom de-
vedesetih godina Erbakan nastoji biti

STAV 19/11/2021 47